Američki javni dug u narednoj deceniji premašit će nivo iz 1946. godine i dostići 120 posto BDP-a, upozorava Kongresni ured za budžet. Deficit se penje na rekordne iznose, a porezne reforme i carine administracije Donalda Trumpa dodatno opterećuju fiskalnu održivost najveće svjetske ekonomije

Američki javni dug u narednoj deceniji dostići će razmjere kakve nisu viđene od završetka Drugog svjetskog rata, upozorava Kongresni ured za budžet (CBO), dok se budžetski deficit penje na najviši nivo u posljednjih 50 godina.

Američka ekonomija, uprkos turbulencijama izazvanim ekonomskom politikom administracije predsjednika Donald Trump, zasad uspijeva amortizirati udare trgovinskih sporova i poreznih reformi. Ipak, ispod površine akumuliraju se fiskalne neravnoteže koje zabrinjavaju i ekonomiste i zakonodavce.

„Naše budžetske projekcije i dalje pokazuju da fiskalni kurs nije održiv“, sažeo je Phillip Swagel, direktor Congressional Budget Office (CBO), predstavljajući novi izvještaj o fiskalnim i ekonomskim izgledima Sjedinjenih Američkih Država za narednih deset godina.

Prema procjenama CBO-a, između 2026. i 2036. godine veliki i rastući budžetski deficiti dovest će do daljeg rasta javnog duga. Federalni dug koji drži javnost porast će sa 101 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine na 120 posto BDP-a 2036. godine. Time će nadmašiti dosadašnji historijski maksimum od 106 posto BDP-a iz 1946. godine, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Sjedinjene Države se, prema ocjeni budžetskog ureda, suočavaju s ozbiljnim problemom fiskalne održivosti. Samo ove godine federalni deficit dostići će 1,9 biliona dolara, odnosno 5,8 posto BDP-a. Poređenja radi, Francuska, često označavana kao jedna od fiskalno najrizičnijih evropskih ekonomija, zabilježila deficit od približno 5,6 posto.

Situacija u SAD-u, međutim, prema sadašnjim projekcijama, nastavit će se pogoršavati. Do 2036. godine godišnji deficit mogao bi dostići 3,1 bilion dolara, što predstavlja 6,7 posto BDP-a. To je znatno iznad prosječnog deficita od 3,8 posto u posljednjih pola stoljeća.

Izvještaj CBO-a naglašava da ubrzano povećanje deficita velikim dijelom proizlazi iz rasta troškova servisiranja javnog duga. Troškovi kamata postaju sve značajniji teret u federalnom budžetu. Ipak, takozvani primarni deficit, koji ne uključuje kamate, procjenjuje se na 2,6 posto BDP-a ove godine i trebao bi ostati ispod tog nivoa sve do 2036.

Drugim riječima, čak i bez troškova kamata, savezna vlada troši više nego što prihoduje, ali upravo eksplozija izdataka za kamate dodatno pogoršava ukupnu fiskalnu sliku.

U protekloj godini američka ekonomija bila je pod snažnim pritiskom promjene kursa koju je započela druga administracija predsjednika Trumpa. Po povratku u Bijelu kuću, pokrenuo je novi talas trgovinskih sukoba, uvodeći široke carine širom svijeta, dok je istovremeno progurao zakon poznat kao Big Beautiful Tax Credit Act.

Taj zakon povećao je porezne olakšice za velike korporacije i smanjio porezne stope za većinu domaćinstava i preduzeća. Istovremeno su povećane poreske olakšice za poslovne investicije i snižene efektivne marginalne porezne stope. S druge strane, pooštren je pristup programu Medicaid i pomoći za hranu, ograničeno je federalno olakšavanje studentskih kredita, dok su izdaci za odbranu, nacionalnu sigurnost i kontrolu imigracije povećani.

Uprkos političkoj promociji zakona kao sveobuhvatnog rješenja za američke probleme, CBO procjenjuje da će on povećati ukupne deficite za 4,7 biliona dolara u narednoj deceniji u odnosu na projekcije iz prethodne godine. Djelimičnu kompenzaciju trebali bi donijeti prihodi od viših carina, koji bi mogli smanjiti deficit za oko tri biliona dolara.

Međutim, značajan dio uvedenih carina čeka odluku Vrhovnog suda o njihovoj zakonitosti. Ukoliko bi sudije osporile njihovu primjenu, administracija bi mogla posegnuti za alternativnim mjerama, ali s manjim fiskalnim učinkom i ograničenim doprinosom stabilizaciji javnih finansija.

Jonathan Burks, izvršni potpredsjednik za ekonomsku i zdravstvenu politiku u Centru za dvostranačku politiku, ocijenio je da su „trenutni veliki deficiti bez presedana za rastuću ekonomiju u mirnodopskim uslovima“. Ipak, dodao je da „još uvijek postoji vrijeme da kreatori politika promijene kurs“.

Slično upozorenje dolazi i od Michaela Petersona, izvršnog direktora Peterson fondacije, koji je najnovije projekcije CBO-a nazvao „hitnim upozorenjem liderima o skupoj fiskalnoj putanji Amerike“.

Briga za stanje javnih finansija porasla je i unutar same administracije. Po dolasku u Bijelu kuću, Trump je upravljanje novoformiranim Uredom za efikasnost vlade (DOGE) povjerio svom bliskom saradniku Elon Musk. Musk je najavio da će javnu potrošnju smanjiti za dva biliona dolara.

No, nesuglasice između njih dvojice brzo su dovele do razlaza, a Musk je napustio vladu. Prema procjenama analitičara, ostvarene uštede kretale su se između 1,4 i sedam milijardi dolara, uglavnom kroz smanjenje broja zaposlenih, što je daleko od prvobitno obećanih iznosa.

Američka fiskalna slika tako ulazi u novu fazu neizvjesnosti. Uz rastući dug, rekordne deficite i političke prijepore oko poreza i carina, pitanje održivosti javnih finansija postaje

IZVOR: El Pais