Prvi put nakon 15 godina vlast Viktora Orbána pokazuje znakove slabosti. Uspon Pétera Magyara i njegove stranke Tisza otvorio je realnu mogućnost političke promjene u Mađarskoj, ali i pokrenuo žestok odgovor vladajućeg Fidesza, od izmjena izbornog zakona do agresivnih medijskih kampanja. Hoće li april donijeti kraj jedne ere?

Iako zvanična kampanja za parlamentarne izbore u Mađarskoj ne počinje prije marta, zemlja je već uronjena u političku nestabilnost kakva nije viđena čitavu generaciju. Po prvi put u 15 godina, vladajuća stranka Fidesz pokazuje vidljive znakove slabljenja, što je privatne sumnje pretvorilo u javnu, nacionalnu raspravu: može li premijer konačno biti smijenjen u aprilu?

Mnogi s opreznim optimizmom gledaju na mogućnost političke promjene, ali iskustvo uči da se ne treba prerano radovati, posebno kada je riječ o lideru i stranci koji su tokom decenije i po temeljito redefinirali pravila igre. Kako Orbán slabi, a taktike preživljavanja njegove stranke postaju sve radikalnije, Mađarska se pretvara u laboratorij izborne manipulacije koji zaslužuje pažnju evropskih lidera.

Presudan faktor uoči ovih izbora zove se Péter Magyar. U proljeće 2024. godine, tada relativno nepoznat član Fidesza i bivši suprug nekadašnje ministrice pravde Judit Varga, pokrenuo je antisistemski politički pokret. U roku od nekoliko mjeseci, njegova stranka Tisza sustigla je Fidesz u anketama, a potom se ustalila s prednošću od 10 do 12 procentnih poena.

S obzirom na to da Fidesz od 2010. godine nije imao ozbiljnog i uvjerljivog protivnika, uspon Magyara predstavlja egzistencijalni izazov za vladajuću strukturu.

Tokom 15 godina Orbán i Fidesz nisu samo upravljali državom, oni su podredili institucije i javne resurse vlastitoj volji i duboko preoblikovali državni aparat. Paralelno s tim, premijer je posljednju deceniju ulagao desetine miliona eura u izgradnju i izvoz globalne antiliberalne mreže, kroz parlamentarne platforme poput Patriots for Europe te kroz organizaciju konzervativnih foruma kao što su CPAC i Budimpeštanski demografski samit.

Gubitak vlasti u Mađarskoj značio bi i gubitak tog međunarodnog utjecaja. Drugim riječima, Orbán si poraz teško može priuštiti.

Kada se početkom 2024. pojavio kao stvarni izazivač, vlada je reagirala poznatom strategijom: kampanjom diskreditacije. Međutim, za razliku od ranijih opozicionih figura, Magyar je pokazao otpornost. Njegov borbeni stil i sposobnost da izdrži napade omogućili su mu da okupi rasutu opozicionu bazu i ponudi uvjerljivu alternativu postojećem stanju.

Dio njegovog uspjeha leži u poznavanju sistema. Kao bivši član Fidesza, poznaje metode i retoriku kojom je Orbán godinama pobjeđivao. Magyar je uspio uvjeriti dio birača da predstavlja nacionalnu obnovu, dok je premijera prikazao kao lidera „odsječenog“ od svakodnevnih briga građana.

Rast njegove popularnosti uznemirio je vrh Fidesza i natjerao Orbána da kampanju započne ranije nego što je planirao. Vladajuća koalicija Fidesz-KDNP izmijenila je izborni zakon dva puta u osamnaest mjeseci. Ukinut je limit potrošnje u kampanji,  potez koji ide u prilog stranci koja raspolaže državnim resursima, te je promijenjeno više od trećine izbornih jedinica, što je pogodilo opoziciona uporišta.

Preliminarne analize novog sistema ukazuju na izrazitu asimetriju: Tisza bi mogla trebati oko 55 posto glasova za prostu parlamentarnu većinu, dok bi Fidesz s oko 45 posto mogao osigurati ustavnu supervećinu.

Fidesz je, kroz državni aparat, pokrenuo niz finansijskih mjera usmjerenih prema biračkim grupama koje želi zadržati: subvencionirane hipotekarne kredite, povećanje plata nastavnicima, porezne olakšice za majke s više djece, povećanje penzija i jednokratne bonuse za pripadnike sigurnosnih službi.

Ključnu ulogu u komunikacijskoj strategiji ima Nacionalni ured za komunikacije, pod nadzorom Antala Rogána, bliskog Orbánovog saradnika. Ovaj ured ne samo da kreira političke poruke već kontrolira i oglašivačke budžete oko 1.500 državnih institucija. Od 2015. godine potrošeno je oko četiri milijarde eura na komunikacijske kampanje koje su išle u prilog Fideszu.

Na društvenim mrežama, nakon ograničenja političkog oglašavanja, Fidesz je investirao u poluorganizirani digitalni aktivizam. Formirane su nove strukture, poput „Kluba borbe“ i „Digitalnih građanskih krugova“, dok je medijski projekat Megafon navodno raspolagao budžetom od 14,5 miliona eura u 2024. godini, dijelom iz javnih sredstava.

Prvi put su, prema navodima, korišteni i alati umjetne inteligencije za kreiranje alternativne informacijske stvarnosti. U septembru je provladin medij objavio dokument od 600 stranica, predstavljen kao program opozicije. Iako je Tisza odmah negirala autentičnost, a postojale su indicije da je tekst generiran uz pomoć umjetne inteligencije, vlast je organizirala nacionalnu konsultaciju protiv navodnog „Tisza poreza“.

Istovremeno se šire narativi o zavjerama i vezama između „unutrašnjih i vanjskih neprijatelja“. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy prikazuje se kao simbol rata i vanjskog pritiska, dok se Magyar predstavlja kao njegov domaći predstavnik. Medijski prostor preplavljen je antiukrajinskim porukama, uključujući i videosnimke generirane umjetnom inteligencijom koje prikazuju apokaliptične ratne scene i mađarske vojnike u kovčezima.

Ostaje otvoreno pitanje može li Magyar izdržati talas napada i difamacija koji se očekuje u narednim mjesecima. Moguće su intervencije međunarodnih saveznika premijera, uključujući najavljene posjete stranih lidera, kao i nove afere koje bi mogle utjecati na stotine hiljada neodlučnih birača.

Fidesz već dvije decenije demonstrira vještinu korištenja inovativnih pravnih trikova i političke manipulacije. S obzirom na to da su ulozi veći nego ikada, Orbán je spreman postaviti nove presedane kako bi zadržao vlast.

Pred Mađarskom su mjeseci rastuće turbulencije. Izbori koji slijede mogli bi biti presudni ne samo za budućnost mađarske demokratije nego i za širi evropski projekat.

IZVOR: El Confidencial