Dvoje čelnika već dugo dijele čvrst pristup migracijama, ali su se na rimskom samitu dogovorili proširiti saradnju na sve, od trgovinske politike do odbrane. Također, posljednjih su mjeseci bili usklađeni u vezi s nekoliko pitanja u Bruxellesu.

Od trgovinskih sporazuma do automobila, italijanska premijerka Giorgia Meloni i njemački kancelar Friedrich Merz sve više udružuju snage kako bi usmjeravali agendu Evropske unije, riskirajući pritom da francuskog predsjednika Emmanuela Macrona stave po strani.

Tokom neformalnog samita čelnika EU-a o konkurentnosti privrede u četvrtak, krajnje desna Meloni i konzervativni Merz zalagali su se za zajedničku viziju jačanja konkurentnosti EU-a.

To je najnoviji znak sve veće saradnje Rima i Berlina koja dovodi u pitanje tradicionalnu francusko-njemačku osovinu.

“Neki promatrači kažu da će 2026. biti godina Italije i Njemačke”, rekla je Meloni prošlog mjeseca na sastanku s Merzom u Rimu.

“Namjeravamo dati sve od sebe kako bismo učvrstili prijateljstvo koje je strateško ne samo za naše nacije nego i za Evropu u cjelini”.

Dvoje čelnika već dugo dijele čvrst pristup migracijama, ali su se na rimskom samitu dogovorili proširiti saradnju na sve, od trgovinske politike do odbrane. Također, posljednjih su mjeseci bili usklađeni u vezi s nekoliko pitanja u Bruxellesu.

U januaru je Meloni, unatoč početnoj nevoljkosti, naposljetku podržala trgovinski sporazum EU-a s južnoameričkim blokom Mercosur, na oduševljenje Njemačke.

Francuska, tradicionalni saveznik Berlina, bezuspješno je pokušala blokirati sporazum zbog zabrinutosti za svoje poljoprivrednike.

Berlin i Rim također su pomogli izvršiti pritisak na EU da ublaži zabranu novih benzinskih i dizelskih automobila od 2035. godine, čemu se Francuska ponovno bezuspješno protivila.

Paralelno približavanje

Italija i Njemačka osnivačice su EU-a i saveznice u vojnom savezu NATO.

Međutim, Rim i Berlin često su bili u sukobu, osobito oko finansijskih pitanja – štedljiva Njemačka nasuprot prezaduženoj Italiji.

Ipak, kako je Meloni nastojala smanjiti deficit, a Merz prekinuo s tradicijom kako bi povećao zaduživanje i ulaganja, ta se stara dinamika promijenila.

I u vanjskoj politici oboje su nastojali održati dobre odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

“Opisao bih to kao paralelno približavanje”, rekao je Matteo Villa iz italijanskog think tanka ISPI.

“Kocka je bačena i dolazi vrijeme kada su njih dvoje kompatibilniji od klasičnog francusko-njemačkog para”, rekao je za AFP.

Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani u srijedu je u intervjuu za dnevnik Il Messaggero rekao da je partnerstvo Italije i Njemačke slično bliskim vezama iz vremena osnivanja EU-a.

“Počinje novo doba. Italija ima vodeću ulogu, želi biti jedna od lokomotiva EU-a”, rekao je. Kazao je da su Italija i Njemačka “dvije najviše industrijalizirane i najstabilnije zemlje” bloka.

Zahlađenje u Francuskoj i Njemačkoj

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, čija je zemlja u političkoj krizi od prijevremenih izbora 2024., odbacio je svaku sugestiju da je stavljen po strani.

U intervjuu za nekoliko evropskih novina objavljenom u utorak rekao je da je “normalno” da Rim i Berlin iznesu svoje prijedloge čelnicima EU-a.

“Francusko-njemačko partnerstvo ključno je za pokretanje Evrope naprijed. Ali nikada samo po sebi nije dovoljno”, rekao je.

Napomenuo je da će on i Meloni održati vlastiti italijansko-francuski samit za nekoliko sedmica, vjerojatno u aprilu u Toulouseu, prema diplomatskim izvorima.

No odnosi između Macrona i Merza zahladili su.

Diplomati kažu da su francuski pokušaji blokiranja sporazuma Mercosur stvorili lošu krv u Bruxellesu i među drugim državama članicama, uključujući Njemačku.

U međuvremenu, Njemačka navodno razmatra napuštanje sustava borbenog aviona budućnosti (FCAS), projekta borbenog aviona s Francuskom i Španijom koji je mjesecima u zastoju zbog napetosti između korporativnih partnera.

Berlin navodno umjesto toga razmatra italijanski globalni program razvoja borbenog zrakoplova (GCAP) s Britanijom i Japanom, prema medijskim izvještajima.

“Rascjepi između Pariza i Berlina znače da Berlin mora tražiti druge partnere”, rekao je za AFP Thomas Maddock, saradnik u Centru za evropsku reformu u Londonu.

Mišljenje u njemačkom tabloidu Bild bilo je još brutalnije.

“Merz zna da, kako bi Evropa imala glas na međunarodnoj sceni, treba snažne partnere uz sebe”, navodi se. “Suprotno od Francuske, Italija je sada zemlja sa stabilnom vladom i uspješnom ekonomijom”.