Situacija s ovim svojevrsnim sinonimima zanimljiva je jer pokazuje unutrašnje jezičke zakonomjernosti, kojih često nismo ni svjesni
Prije nekog vakta dobio sam upit o upotrebi glagola posuditi i pozajmiti, s konstatacijom kako je oblik posuditi prisutan istočnije, a pozajmiti, biva, zapadnije. No, na početku treba odmah naglasiti kako obje lekseme postoje u leksičkim sistemima južnoslavenskih jezika uopće.
Istina, njihova značenje mogu u sitnicama varirati, iako je za obje, u najopćenitijim opisima, karakteristično značenje uzimanja nečega, često nekog materijalnog dobra na određeno vrijeme, uz eventualno dobrohotno davanje bez naknade, a može nekad podrazumijevati i nadoknadu za ustupljeno materijalno dobro.
Istina, pozajmljivanje će možda implicirati naknadu, dok posuđivanje možda i neće, što uopće ne ni mora značiti daje tako, ali je sigurno to kako se riječi, bliske po značenjima, ne mogu tek tako lahko međusobno zamjenjivati bez štete po značenje, ili po koji drugi upotrebni aspekt jezika, makar on značio i određenu naviku.
Isto tako, zbog bliskosti značenja i upotrebe u različitim kontekstima, može se ustanoviti kako glagol posuditi ili imenica posuđivanje češće podrazumijeva neku materijalnu činjenicu, neko dobro, dok se npr. novac češće pozajmljuje, iako nije potpuno isključena mogućnost njegova posuđivanja. Otuda se i u leksikologiji može govoriti o tzv. posuđenicima tj. riječima preuzetim iz nekih drugih jezika. Analogno tome, možda bi se moglo govoriti i o pozajmljenicama! Ali, da li?
U svakom slučaju, situacija s ovim svojevrsnim sinonimima zanimljiva je jer pokazuje unutrašnje jezičke zakonomjernosti, kojih često nismo ni svjesni.
Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.
