Putinove prkosne izjave uslijedile su uoči ključnog samita ove sedmice u Briselu, na kojem će evropski lideri raspravljati o tome treba li zamrznutu rusku imovinu iskoristiti za finansiranje Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je jasno poručio da neće pristati na kompromis u vezi s njegovim zahtjevima da Ukrajina prepusti dio svoje teritorije, uprkos sve snažnijem pritisku američkog predsjednika Donalda Trumpa da se postigne mirovni sporazum.
U borbenom govoru, održanom u trenutku dok američki i evropski lideri ulažu užurbane diplomatske napore kako bi osigurali dogovor o okončanju rata, Putin je oštro kritizirao evropske saveznike Ukrajine i poručio da će Rusija, ako bude potrebno, teritorije osvojiti silom.
„Mi bismo radije to učinili diplomatskim putem i uklonili temeljne uzroke sukoba“, rekao je Putin na godišnjem sastanku ruskog Ministarstva odbrane.
„Ali ako se suprotna strana i njeni strani pokrovitelji odbiju uključiti u suštinske razgovore, Rusija će oslobođenje svojih historijskih zemalja ostvariti vojnim sredstvima“, dodao je, aludirajući na regije koje zahtijeva da Ukrajina ustupi — ključno pitanje koje koči tekuće mirovne pregovore.
Pitanje teritorija, kao i sigurnosne garancije za Ukrajinu, pokazalo se kao jedno od najtežih za rješavanje tokom pregovora, razotkrivajući suprotstavljene prioritete Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Rusije.
Rusija je ilegalno anektirala ukrajinsku regiju Donbas, ali je još uvijek nije u potpunosti osvojila. Prema analizi američkog Instituta za proučavanje rata (Institute for the Study of War), sadašnjim tempom napredovanja Rusija ne bi u potpunosti zauzela Donbas prije augusta 2027. godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u ponedjeljak da Kijev neće priznati privremeno okupirane dijelove istočnog Donbasa ni pravno ni faktički kao ruske.
Zelenski se osvrnuo i na Putinovu izjavu o „historijskim zemljama“. „Postoje i druge zemlje u Evropi koje bi neko u Rusiji jednog dana mogao nazvati svojim ‘historijskim zemljama’“, upozorio je ukrajinski predsjednik. „Potrebna nam je stvarna zaštita od ove ruske historije ludila.“
Trump je, s druge strane, dosljedno optimističan kada je riječ o mogućnosti postizanja mirovnog sporazuma, navodeći ove sedmice da su „sada bliže nego ikada ranije“.
Evropski saveznici Ukrajine daleko su oprezniji te insistiraju na čvrstim i vjerodostojnim sigurnosnim garancijama za Kijev.
Putin je u svom govoru posebno naglasio tu razliku. Rekao je da je Rusija „u dijalogu sa Sjedinjenim Američkim Državama“, ali da je ozbiljan angažman s Evropom na pitanju mira malo vjerovatan pod sadašnjim političkim rukovodstvom.
„Nadam se da će se isto dogoditi i s Evropom“, dodao je Putin.
„Malo je vjerovatno da je to moguće s trenutnim političkim elitama, ali u svakom slučaju to će biti neizbježno kako budemo jačali. Ako ne s današnjim političarima, onda kada se sadašnje evropske elite promijene“, rekao je.
Putinove prkosne izjave uslijedile su uoči ključnog samita ove sedmice u Briselu, na kojem će evropski lideri raspravljati o tome treba li zamrznutu rusku imovinu iskoristiti za finansiranje Ukrajine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen istakla je važnost postizanja dogovora u govoru pred Evropskim parlamentom u srijedu, pozvavši Evropu da preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost i nastavi finansirati ukrajinsku odbranu od Rusije.
„Ne postoji važniji čin evropske odbrane od podrške ukrajinskoj odbrani. Naredni dani bit će ključni korak u osiguravanju toga. Na nama je da odlučimo kako ćemo finansirati borbu Ukrajine“, poručila je von der Leyen.
Na stolu su dva evropska prijedloga za finansiranje Ukrajine — jedan koji podrazumijeva korištenje zamrznute ruske imovine i drugi koji se zasniva na zaduživanju.
