Rast muslimanskog stanovništva nije rezultat masovnih konverzija već prirodnog demografskog priraštaja, odnosno visoke stope nataliteta i relativno mlađe dobne strukture muslimanskog stanovništva

Prema izvještaju američkog istraživačkog centra Pew Research Center, islam je i dalje najbrže rastuća religija na svijetu. U desetljeću od 2010. do 2020. godine broj pripadnika islama povećan je za čak 347 miliona ljudi, čime je ukupan broj muslimana dosegao dvije milijarde. Time je islam učvrstio svoju poziciju druge najveće religije na svijetu, odmah nakon kršćanstva.

Studija, temeljena na analizi podataka iz 2.700 izvora – uključujući popise stanovništva, državne registre i opsežne ankete u 201 zemlji – donosi sveobuhvatan uvid u globalne religijske demografske promjene. Prema izvještaju, rast muslimanskog stanovništva nije rezultat masovnih konverzija već prirodnog demografskog priraštaja, odnosno visoke stope nataliteta i relativno mlađe dobne strukture muslimanskog stanovništva.

“Muslimani, u prosjeku, imaju više djece od pripadnika drugih velikih religija, a ujedno su i mlađi,” navodi se u izvještaju.

Dok je broj muslimana u svijetu značajno rastao, kršćanska populacija također je porasla – ali znatno sporije. Tokom istog razdoblja, broj kršćana povećao se za 122 miliona, ali njihov udio u ukupnoj svjetskoj populaciji je pao. Kršćani su činili 30,6 posto svjetskog stanovništva 2010., dok su 2020. godine činili 28,8 posto. Suprotno tome, udio muslimana porastao je s 23,9 posto na 25,6 posto u istom razdoblju.

U izvještaju se navodi da je pad udjela kršćana posljedica povećanja broja ljudi koji se ne izjašnjavaju ni za jednu religiju, kao i određenog broja onih koji napuštaju kršćanstvo. Posebno se ističe da je najveći pad broja kršćana zabilježen u Evropi i Sjevernoj Americi.

Jedan od najupečatljivijih podataka iz izvještaja odnosi se na Sjevernu Ameriku, gdje je broj muslimana porastao za čak 52,3 posto. U istom razdoblju, broj kršćana u toj regiji smanjen je za 10,8 posto. Ovaj podatak ukazuje na snažnu demografsku i društvenu transformaciju, čiji se utjecaj sve jasnije vidi u multikulturalnom tkivu američkog i kanadskog društva.

Slično, u podsaharskoj Africi broj muslimana porastao je za 33,8 posto, dok je u regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike zabilježen rast od 23,9 posto.

Muslimani su najviše koncentrirani u regijama Azije i Pacifika, Bliskog istoka te sjeverne Afrike. Islam je zabilježio najveći relativni rast u državama kao što su Kazahstan, Benin i Liban, dok je zabilježen pad udjela muslimanske populacije u Omanu i Tanzaniji.

Kršćanstvo, iako ostaje najraširenija religija u svijetu, izvan regija Azije-Pacifika i Bliskog istoka pokazuje pad u broju vjernika. Najveći pad kršćanske populacije zabilježen je u Evropi (8,8 posto) i Sjevernoj Americi, dok se značajan rast bilježi u podsaharskoj Africi (31,2 posto), gdje su misijske aktivnosti i visoka stopa nataliteta glavni faktori rasta.

Jedan od važnih trendova koji se ističe u izvještaju jest rast broja osoba koje se ne identificiraju s bilo kojom religijom. Ova skupina – često označena kao “vjerski neopredijeljeni” – sada čini 24,2 posto svjetske populacije, što ih svrstava kao treću najveću skupinu nakon kršćana i muslimana. Ovaj trend posebno je izražen u zapadnim i visoko urbaniziranim društvima.

Broj budista u svijetu je u padu – u razdoblju od 2010. do 2020. godine smanjio se za 19 miliona. Nasuprot tome, broj pripadnika jevrejske vjere porastao je za šest posto i dosegao oko 15 miliona ljudi.

Pew Research je već u ranijem izvještaju iz 2017. godine predvidio da bi islam, zadrži li trenutni trend rasta, mogao postati najrasprostranjenija religija na svijetu do 2075. godine. S obzirom na trenutne pokazatelje – visoke stope nataliteta, mladu populaciju i geografski širenje – to se čini sve izglednijim.

Podaci Pew Research Centra snažno ukazuju na to da svijet prolazi kroz značajnu religijsku transformaciju. Islam, kao najbrže rastuća religija, sve više oblikuje demografsku i kulturološku sliku globalnog društva. S obzirom na prirodu rasta – koji se temelji prvenstveno na demografskim faktorima, a ne na konverzijama – očekuje se da će se taj trend nastaviti i u narednim desetljećima.

Religijska dinamika u svijetu, posebice u kontekstu sekularizacije, migracija i političkih promjena, ostat će jedno od ključnih pitanja globalne budućnosti. U tom kontekstu, razumijevanje demografskih trendova nije samo pitanje statistike, već i predviđanja smjera u kojem ide svijet. (IZVOR: GZT)