Djelo, koje je izveo Istanbulski državni simfonijski orkestar, osmišljeno je da uvuče slušaoce u Izetbegovićev unutrašnji svijet, odražavajući njegove godine zatvora, moralnu disciplinu i cjeloživotnu borbu za očuvanje ljudskog dostojanstva.
Stota godišnjica rođenja Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Bosne i Hercegovine i vodeće moralne i političke ličnost s kraja 20. stoljeća, obilježena je u Istanbulu posebnim simfonijskim koncertom.
Događaj je održan u Kulturnom centru Ataturk (AKM), jednom od glavnih državnih umjetničkih mjesta u Istanbulu, u sklopu programa „Alija, 100 godina“ koji je organizirala Fondacija Ilim Yayma.
U središtu večeri bila je premijerna izvedba djela „Bijeg u slobodu“, simfonijske poeme koju je komponovao poznati bosanski kompozitor i dirigent profesor Emir Mejremić.
Djelo, koje je izveo Istanbulski državni simfonijski orkestar, osmišljeno je da uvuče slušaoce u Izetbegovićev unutrašnji svijet, odražavajući njegove godine zatvora, moralnu disciplinu i cjeloživotnu borbu za očuvanje ljudskog dostojanstva.
Između Istoka i Zapada
Kompozicija je prevazišla klasične granice kroz bogatu orkestraciju, sa solo dionicama na violini, oboi, flauti i francuskom rogu. Kroz ovaj muzički jezik, Mejremić je nastojao da redefiniše Izetbegovićev intelektualni položaj između Istoka i Zapada, centralnu temu koja se nalazi i u njegovoj poznatoj knjizi “Islam između Istoka i Zapada”.
Govoreći na koncertu, ministar kulture i turizma Turske Mehmet Nuri Ersoy istakao je da se autentičnost ističe kao jedan od ključnih koncepata koji definiraju Izetbegovićev život i misao.
Ersoy je objasnio da je za Izetbegovića autentičnost funkcionirala ne samo kao moralni princip, već i kao način postojanja, oblikujući njegov otpor krutim ideologijama i bilo kojoj sili koja je sužavala ljudsku slobodu.
Ersoy je podvukao da Izetbegović nikada nije tvrdio da je moralno savršen i da je dosljedno živio skromnim životom. Čak i tokom najnasilnijih dana bosanskog rata, izbjegavao je retoriku vođenu osvetom i ostajao unutar strogih etičkih granica.
Prema Ersoyu, ovaj stav je postao najvidljiviji kada su civili bili meta napada, vjerski objekti uništavani, a svakodnevni život preokrenut nasiljem, ali Izetbegović je odbio da napusti svoje principe, otpor ili osjećaj za pravdu.
Predsjednik Fondacije Ilim Yayma, Bilal Erdogan, naglasio je da Izetbegovića treba pamtiti ne samo kao šefa države, već i kao mislioca i čovjeka savjesti koji je uspio ostati moralno dosljedan tokom jednog od najkrhkijih perioda moderne historije.
Opisao je Izetbegovića kao lidera koji je politiku usmjeravao oko pravde, odgovornosti i ljudskog dostojanstva.
Erdogan je naglasio da je Izetbegovićev život pokazao kako se prava borba ne odvija samo na bojnom polju, već i počinje u vlastitoj savjesti, dodajući da prava pobjeda ne leži u pobjedi nad drugima, već u ostajanju čovjekom.
Život, misao i borba
Povezao je ovu perspektivu s tekućom izložbom „Alija 100 godina: Život, misao, borba“, koju zajednički organiziraju Fondacija Ilim Yayma i Fondacija Alija Izetbegović, gdje lični predmeti, rukom pisane bilješke i arhivski dokumenti ilustruju i šta je Izetbegović radio i ko je bio.
Kompozitor Emir Mejremić, koji je primio plaketu od Bilala Erdogana, rekao je da pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, Turska nastavlja održavati vrijednosti koje su postojale tokom Izetbegovićevog predsjedništva i koje i dalje žive kroz njegovu porodicu.
Napomenuo je da su ove zajedničke vrijednosti izgradile neraskidivu vezu između dva društva i zahvalio se organizatorima na podršci performansu posvećenom ličnostima koje su ostavile trajan trag u historiji.
Član upravnog odbora Fondacije Alija Izetbegović, Fahrudin Rizvanbegović, prisjetio se da je predsjednik Erdogan posjetio Izetbegovića dan prije njegove smrti.
Koncertu su prisustvovali guverner Istanbula Davut Gul, članovi porodice Izetbegović, predstavnici Fondacije Alija Izetbegović, akademici, kulturne ličnosti i gosti iz Bosne i Hercegovine, što je pojačalo međunarodni karakter događaja, prenosi Turkiye Today.
