“Šta je bilo sa Švedskom, s lijepom Švedskom?”, upitala je švedska kraljica Silvia dok je polagala cvijeće ispred obrazovnog centra Campus Risbergska u Örebru. Ondje je u februaru ove godine naoružani muškarac ubio deset osoba, većinom imigrantskog porijekla. U emotivnom istupu, kraljica je pozvala naciju na zajedništvo: “Želim zamoliti sve Šveđane da pomognu ponovo izgraditi našu zemlju. Moj i kraljev san je da svi zajedno obnovimo čudesnu Švedsku kakva je nekoć bila.”

U pucnjavi u Örebru, jedna od ubijenih bila je volonterka Selma Hukić iz Tuzle, dok je domar, Adnan Imširević, takođe iz Tuzle, ranjen.

Događaji poput ovog samo su dio mračne slike koju Švedska danas predstavlja. Nekadašnji simbol sigurnosti, blagostanja i društvene pravde, država koja se ponosno deklarirala kao “humanitarna supersila”, suočava se s dubokom krizom – porastom smrtonosnog nasilja, osobito među mladima.

Najnoviji slučaj iz Uppsale, grada udaljenog 60-ak kilometara od Stockholma, dodatno je potvrdio ovu zabrinjavajuću realnost. U tamošnjem frizerskom salonu troje mladih – svi između 15 i 20 godina – brutalno je ubijeno. Uapšen je šesnaestogodišnjak osumnjičen za zločin a policija istražuje vezu s kriminalnim bandama.

Prema švedskom Državnom tužilaštvu, broj maloljetnika u dobi od 15 do 17 godina koji su učestvovali u ubistvima ili pokušajima ubistava 2024. godine dosegnuo je rekordnih 395. Za poređenje, 2013. ih je bilo samo 16. Porast je golem i uznemirujući, a brojke iz prethodnih godina potvrđuju trend: 111 u 2021., 138 u 2022., 262 u 2023. godini.

Profesor kriminologije s Univerziteta Lund, David Sausdal, ocjenjuje ove podatke kao “zastrašujuće” te dodaje: „Bande sve češće regrutiraju vrlo mlade ljude jer oni izbjegavaju visoke zatvorske kazne.” U Švedskoj je zakonski sistem prema maloljetnicima iznimno blag. Jedan od primjera koji je izazvao veliku pažnju javnosti jest slučaj sedamnaestogodišnjaka koji je ubio 34-godišnjeg muškarca – dobio je osam godina zatvora. Da je bio samo godinu dana stariji, suočio bi se s kaznom do 24 godine. Ova „mladenačka olakšica“ sve je češće predmet kritika.

Unutar kriminalnog podzemlja, taj pravni kontekst je iskorišten za izgradnju svojevrsne “kulture kriminala među mladima”. Postoji čak i uhodana fraza među budućim članovima bandi: “Izdrži 4 da bi bio 100.” Značenje je jasno – ako ubiju prije 18. rođendana, dobit će u prosjeku samo četiri godine zatvora, a zauzvrat postaju “sto posto” članovi bande. Ključni alati regrutacije su društvene mreže – TikTok, Snapchat i Instagram – koje su omogućile bandama da dosegnu mlade daleko izvan svojih lokalnih zajednica.

Sociolozi upozoravaju da ne treba previdjeti društvenu pozadinu ovog fenomena. Mnogi od mladih koji ulaze u svijet kriminala potječu iz marginaliziranih četvrti, često su djeca imigranata, bez jasne perspektive i izloženi brojnim rizičnim faktorima: siromaštvu, disfunkcionalnim porodicama, lošem školskom uspjehu i kriminaliziranim uzorima iz kvarta. “To nije samo pitanje kaznene politike”, kaže Sausdal, “već odraz odraslih koji te mlade iskorištavaju za najteže zločine.”

Policija također ističe koliko je ta dinamika pogubna za same počinitelje. Max Åkerwall, zamjenik zapovjednika stockholmske policije, slikovito je opisao situaciju: “Ti dječaci žive u svijetu fantazija, a onda ih stvarnost tigne i pretvore se u malu djecu sklupčanu u fetalni položaj, kajući se za ono što su učinili.”

Iako su neke brojke ohrabrujuće – broj smrtnih slučajeva izazvanih vatrenim oružjem pao je s 390 u 2022. na 262 u 2024. – to nije dovoljno za optimizam. U prva četiri mjeseca 2025. već je zabilježeno 25 pucnjava sa smrtnim ishodom, a stručnjaci ne vide znakove smanjenja nasilja među mladima u skoroj budućnosti.

Jedan od dodatnih čimbenika koji doprinosi brutalizaciji mladih je pop-kultura, posebno švedski gangsta-rap. Taj muzički pravac posljednjih je godina snažno povezan s kriminalnim miljeom – mnogi reperi sudjeluju ili su bliski bandama, a njihovi tekstovi i spotovi često glorificiraju nasilje, luksuz i kriminal. Snimke likvidacija, poput one poznatog repera Gaboroa (pravim imenom Ninos Khouri), koji je ubijen u decembru 2024. godine, često završe na društvenim mrežama. Gaboro je ubijen dan prije svog 24. rođendana, a sve je snimljeno GoPro kamerom i dijeljeno online.

Švedska danas ima 2.5 puta više smrti izazvanih vatrenim oružjem nego što je prosjek Evropske unije. Dio problema leži i u činjenici da mnogi vođe bandi operiraju iz inozemstva – iz sigurnosti Dubaija ili juga Španije– što dodatno otežava policijsko djelovanje.

Političke rasprave u zemlji sve se više vrte oko pitanja treba li pooštriti kazne za maloljetnike, ali naučnici poput Sausdala upozoravaju da se problem ne može riješiti samo represijom. “Potrebna nam je dublja društvena debata o tome što nam se dogodilo i zašto se Švedska toliko razlikuje od ostatka Skandinavije”, zaključuje on.

U međuvremenu, sjećanja na “lijepu Švedsku” iz vremena socijalne stabilnosti i sigurnosti sve su dalja. Umjesto mira, zemlju danas obilježava nelagoda i strah – ne samo od nasilja, nego i od gubitka vlastitog identiteta. (El Mundo, Bosna.hr)