Globalni brendovi suočeni su s golemim ekonomskim gubicima koje se više ne može prikriti. Od Nestléa i McDonald’sa do Carrefoura i Samsunga, deseci korporacija bilježe pad prodaje, reputacijske krize i zatvaranje poslovnica a zajednički imenitelj svima je globalni pokret bojkota povezan s ratom u Gazi. Prema dostupnim podacima, u Izraelu je ugašeno više od 46.000 firmi, dok multinacionalni giganti gube milijarde i radna mjesta. Bojkot, nekad simboličan gest solidarnosti s Palestinom, danas postaje konkretan ekonomski alat

Agresija na Gazu nije promijenila samo političku dinamiku, već je izazvala i duboke potrese u globalnoj ekonomiji potrošnje. Od oktobra 2023. do danas, međunarodni pokret bojkota pro-izraelskih kompanija proširio se na desetine zemalja, a njegovi efekti sve se više osjećaju i u korporativnim izvještajima najvećih svjetskih brendova.

Iako nijedna od pogođenih kompanija ne priznaje otvoreno da je upravo bojkot uzrok finansijskih padova, brojke i vremenski okvir jasno ukazuju da je javni pritisak potrošača postao ekonomski faktor koji se više ne može ignorisati. Pokret BDS (Boycott, Divestment and Sanctions) poziva na bojkot, povlačenje investicija i sankcije protiv Izraela sve dok se ne okonča okupacija palestinskih teritorija i poštuju osnovna ljudska prava Palestinaca.

U okviru tih kampanja, multinacionalne kompanije povezane s izraelskim kapitalom ili donacijama često se nalaze na listama za bojkot što u posljednje vrijeme ozbiljno utiče na njihovu prodaju i reputaciju.

Švicarski prehrambeni gigant Nestlé najavio je otpuštanje 16 hiljada radnika u naredne dvije godine. Zvanično, razlog su „automatizacija i optimizacija troškova“, ali odluka dolazi nakon dvije godine kontinuiranog pada prodaje u regijama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, gdje su bojkoti najintenzivniji.

Nestlé je već duže na BDS listi zbog vlasništva nad izraelskom kompanijom Osem, a njegovi proizvodi se u više muslimanskih zemalja sve češće zamjenjuju domaćim alternativama. Kompanijin rast prihoda pao je na 1,2 posto, najniži u posljednje dvije decenije, dok su dionice izgubile gotovo petinu vrijednosti između 2023. i 2025. godine.

U januaru 2025. turska kompanija İş Gıda A.Ş., nosilac franšiza Pizza Hut i KFC, proglasila je bankrot nakon što je Yum! Brands raskinuo ugovor o saradnji. Zatvoreno je 537 restorana u Turskoj, što je dovelo do gubitka više od 7.000 radnih mjesta. Iako se u saopćenju ne spominje bojkot, upravo su ovi američki lanci mjesecima bili među najčešće spominjanim metama javnog nezadovoljstva.

Sličan trend zabilježen je i u Indoneziji, gdje je KFC tokom 2024. zatvorio 47 restorana i otpustio preko 2.200 radnika nakon gubitka od više od 36 miliona dolara. Sve više analitičara ove poteze vidi kao direktnu posljedicu dugotrajnog bojkota.

Kompanija Starbucks zabilježila je pad globalne prodaje od 4 posto u prvom kvartalu 2024. godine, što je njen najlošiji rezultat u posljednjoj deceniji. U internim izvještajima navodi se da su „određena tržišta pogođena geopolitičkim okolnostima“.

Regionalni partner Alshaya Group u zemljama Bliskog istoka otpustio je više od 2.000 radnika, dok je malezijski operater Berjaya Food prijavio pad prihoda od 46 posto i gubitak od 15 miliona dolara. Zvanični izvori navode da su zatvorene stotine poslovnica i ukinuto gotovo 900 administrativnih radnih mjesta. Iako kompanija insistira da su razlozi „restrukturiranje poslovanja“, ekonomski analitičari smatraju da su pad reputacije i prodaje u muslimanskim zemljama bili odlučujući faktori.

Slična situacija zadesila je i Coca-Colu, još jedan brend koji se često spominje na listama za bojkot. U Egiptu i Pakistanu prodaja je pala za više od 20 posto, u Turskoj je tržišni udio smanjen s 59 na 54 posto, dok su lokalni proizvođači zabilježili rast prodaje. U oktobru 2024. Coca-Cola je najavila zatvaranje pet fabrika u Njemačkoj, čime će više od 500 radnika ostati bez posla.

McDonald’s je vjerovatno najvidljiviji simbol korporativnog brenda koji je izgubio dio tržišta zbog bojkota. Globalna prodaja u 2024. pala je za jedan posto, a kompanija je priznala da „rat u Gazi i javne reakcije“ negativno utiču na poslovanje u više zemalja. Direktor Chris Kempczinski potvrdio je da su franšize u Egiptu, Jordanu i Maleziji zabilježile značajne padove prometa, a kampanje bojkota i dalje se šire društvenim mrežama.

Američki sportski gigant Nike također je osjetio posljedice. Prema podacima za 2025. godinu, prihod je pao na 46,3 milijarde dolara, što je 10 posto manje nego godinu ranije. Najveći pad zabilježen je u regiji Evrope, Bliskog istoka i Afrike (EMEA), gdje su prihodi smanjeni za približno 10 %, a direktna prodaja potrošačima čak za 14 %. Iako se u zvaničnim izjavama govori o „promjenama u potrošačkim navikama“, zapadni mediji jasno povezuju rezultate sa globalnim bojkotima.

Trgovački lanac Carrefour prijavio je u 2024. pad neto profita za više od 50 posto u odnosu na 2023. godine, s 1,65 milijardi eura na 723 miliona eura. Posebno su pogođena tržišta Sjeverne Afrike, gdje su kupci masovno okrenuli leđa francuskim i američkim brendovima.

Francuska kozmetička grupa Groupe Rocher, vlasnik Yves Rocher i Sabon, trećeg jula 2025. objavila je da zatvara svoje proizvodne pogone i logistički centar u izraelskom gradu Kiryat Gat, prebacujući proizvodnju u Francusku. Oko 270 radnika u Izraelu ostalo je bez posla. Iako je kompanija saopćila da se radi o „optimizaciji resursa“, odluka je uslijedila nakon višegodišnjih poziva na bojkot zbog poslovnih veza s Izraelom.

Ovaj potez označava de facto povlačenje brenda s izraelskog tržišta, ali i pokušaj da se ublaži reputacijska šteta u zemljama s izraženom potrošačkom solidarnošću prema Palestini.

U aprilu 2024. tehnološki ogranak Samsung Next objavio je zatvaranje ureda u Tel Avivu i preusmjeravanje poslovanja izvan Izraela. Ovim potezom završeno je višegodišnje ulaganje u izraelski start-up sektor, gdje je kompanija sarađivala s više od 70 lokalnih firmi. Odluka je protumačena kao signal slabljenja povjerenja stranih investitora u izraelsku ekonomiju koja se, pored ratnih razaranja, suočava i s globalnim ekonomskim pritiscima.

Prema podacima izraelskih ekonomskih analitičkih kuća Coface BDI i Ultra Finance, te medija The Times of Israel i The New Arab, od oktobra 2023. do sredine 2025. u Izraelu je zatvoreno oko 46.000 malih i srednjih preduzeća, a do kraja godine broj bi mogao premašiti 50.000. Najteže su pogođeni sektori građevinarstva, poljoprivrede i usluga, gdje su hiljade firmi ugašene zbog nedostatka radne snage i pada potrošnje.

Ovo se u izraelskoj privredi opisuje kao najveći talas bankrota u posljednje tri decenije, što potvrđuje da kriza izazvana ratom u Gazi i međunarodnim bojkotima pogađa i samu izraelsku ekonomiju. Predsjednik Udruženja izraelskih proizvođača, Ron Tomer, tokom ekonomskog foruma u Parizu (oktobar 2024.) uputio je apel međunarodnoj zajednici: “Ne tražimo uslugu, samo vas molimo, ne bojkotirajte nas.” Tomer je upozorio da su izraelski brendovi i izvoz „teško pogođeni“, te da je „izraelski imidž ozbiljno narušen“.

U decembru 2024. Udruženje je pokrenulo promotivni video kojim se građani pozivaju da kupuju domaće proizvode „kako bi pomogli vojnicima na frontu“. Video je izazvao burne reakcije: pokret BDS ga je opisao kao „otvoreno priznanje veze između potrošnje i rata“.