U sjedištu Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, u Gajevoj 7, u četvrtak 11. decembra 2025. održana je promocija knjige „Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini“ autora Kenana Šurkovića, objavljene u sklopu Edicije „Behar“, pod pokroviteljstvom saborskog zastupnika Armina Hodžića. Na predstavljanju su govorili Kenan Šurković (autor), prof. dr. Haris Dervišević (recenzent) i Filip Mursel Begović (urednik).
Knjiga se ističe kao prvi cjelovit, sustavno i tematski zaokružen pregled islamske umjetnosti na tlu Bosne i Hercegovine, a donosi sintezu arhitekture, kaligrafije, ornamentike, rukopisne tradicije, iluminacije, umjetničkih obrta, obrade metala i kamena, zidnog slikarstva, estetike enterijera te ćilimarstva i terzijskog zanata.
Posebna vrijednost naglašena je u tome što autor objedinjuje fragmentarna ranija istraživanja u jednu čitljivu cjelinu, pa je recenzent prof. dr. Haris Dervišević knjigu opisao kao „metodološki utemeljen i faktografski bogat prikaz višestoljetne tradicije“ te kao literaturu koja je važna za historiju umjetnosti, arhitekturu i islamske studije.
U fokusu razgovora bile su i teme koje prelaze okvire klasične promocije: kako se danas uopće definira islamska umjetnost (izvan stereotipa „dekora“), te gdje su granice savremenog izraza – uključujući i pitanje mogu li instalacije, fotografija i digitalna umjetnost biti dio iste estetsko-duhovne tradicije ako „nose ideju forme i značenja“.
Govorilo se i o interkonfesionalnoj dimenziji bosanske baštine, u kojoj su se zanati i vizuelni kodovi stoljećima oblikovali u prostoru susreta i zajedničkog stvaranja.
Šurković je naglasio da danas postoji ono što naziva „savremenom islamskom umjetnošću“ kao mostom između tradicije i novih ideja, ali je otvorio i kritičku raspravu o stanju savremene sakralne gradnje u BiH, posebno nakon poratnih obnova, ukazujući na gradnju bez jasnih estetskih i tehničkih kriterija.
Knjiga je izdana 2025. godine, opremljena je visokokvalitetnim fotografijama, a projektna aktivnost financirana je sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
