Sjednica je bila obilježena žestokim kritikama, skandaloznim istupima i suprotstavljenim stavovima između Schmidta, predstavnika Republike Srpske i međunarodnih aktera

Na redovnoj polugodišnjoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt predstavio je svoj najnoviji izvještaj, upozoravajući na ozbiljnu političku krizu u zemlji, ali istovremeno naglasivši da “opasnost od rata ne postoji”. Sjednica je bila obilježena žestokim kritikama, skandaloznim istupima i suprotstavljenim stavovima između Schmidta, predstavnika Republike Srpske i međunarodnih aktera.

Schmidt je istaknuo da Bosna i Hercegovina prolazi kroz “jednu od najozbiljnijih kriza od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma” 1995. godine, posebno naglašavajući porast tenzija u prvom kvartalu 2025. “To je najteža kriza od Dejtona ali još uvijek ne vidim indikacije da se radi o sigurnosnoj krizi”, rekao je visoki predstavnik.

Prema njegovom izvještaju, krizu su potaknuli napadi na ustavni poredak, posebno od strane vlasti Republike Srpske, uključujući zakone koji su u suprotnosti s državnim nadležnostima. “Brzina usvajanja zakona u entitetu pokazuje da su dokumenti o tome ranije pripremljeni. To je suprotno Dejtonu, a Ustavni sud BiH je sve te zakone poništio”, dodao je Schmidt, upozoravajući na prijetnju de facto secesije.

Visoki predstavnik pohvalio je građane i opozicione stranke u RS-u koji odolijevaju nezakonitim naredbama, kao i hrvatsku zajednicu zbog predanosti evropskim integracijama. “Narod u BiH može živjeti zajedno. Zajednice ne podržavaju secesionizam ni ekstremizam”, poručio je, pozivajući na provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava, poput slučajeva Sejdić-Finci, kako bi se uklonila diskriminacija.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izazvala je kontroverzu žestokim napadom na Schmidta, negirajući njegov mandat i Bonske ovlasti. “Kad se RS protivi, označavaju nas kao separatiste. Poštovanje međunarodnih sporazuma nije separatizam. Naš cilj nije da se podijeli BiH, nego da se zadrži legalnost utvrđena Dejtonskim sporazumom”, izjavila je Cvijanović, optužujući Schmidta za “diktaturu” i “sistem represije”.

Cvijanović je ustvrdila da krizu nije izazvala RS, već Schmidtova “nametanja”, te pozvala na “pravno resetovanje BiH” i dijalog svih aktera. “Potpuno smo posvećeni suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”, dodala je, istovremeno se žaleći na opstrukcije unutar Predsjedništva i misije BiH pri UN-u.

Ruski ambasador Vasily Nebenzya otišao je korak dalje, tvrdeći da je BiH u “najdubljoj krizi od rata” zbog zapadnog miješanja i Schmidtovih odluka.

“Njegove odluke nemaju nikakve veze s Dejtonom. Pokušava zabraniti političko djelovanje pojedinim strankama u RS-u”, rekao je, nazivajući OHR “instrumentom političke represije”. Nebenzya je predložio ukidanje OHR-a i upozorio na eskalaciju ako se NATO snage dodatno angažiraju putem misije EUFOR Althea.

Predstavnik Srbije izazvao je skandal direktnim miješanjem u rad pravosuđa BiH, optužujući Sud BiH za “politički motiviranu” presudu protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika. “Ne može se pobjeći utisku da je presuda politički motivirana. Interpolova odluka da ne djeluje po zahtjevu Suda BiH ukazuje na to”, izjavio je, dodajući da Srbija ima “strateški interes” u stabilnosti BiH.

Predstavnik Hrvatske Hrvoje Ćurić Hrvatinić izrazio je zabrinutost zbog krize, pozivajući na poštovanje ustavnog poretka i nediskriminaciju konstitutivnih naroda. “Protiv smo retorike podjela. Potreban je snažan diplomatski angažman za deeskalaciju”, rekao je, naglašavajući važnost izborne reforme. “Samo reforma koja eliminira sistemsku diskriminaciju može dovesti BiH do trajne stabilnosti”, dodao je, kritikujući “neizbalansiranost” Schmidtovog izvještaja prema hrvatskoj zajednici.

Predstavnik Francuske u Vijeću sigurnosti UN-a izrazio je oštru kritiku na račun rukovodstva i politike Republike Srpske (RS), upozorivši da su teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine (BiH) pod napadom zbog odluka donesenih u ovom entitetu. On je istakao da BiH prolazi kroz jednu od najvećih kriza od devedesetih godina prošlog vijeka.

Francuski predstavnik je naglasio da je neodgovorno od zvaničnika RS-a što pokušavaju ugroziti napredak mirovnih procesa zbog pojedinačnih interesa, posebno nakon presude jednom od zvaničnika tog entiteta. Također je istakao da odluke Ustavnog suda BiH, kojima se poništavaju zakoni RS-a, moraju biti poštovane od strane svih strana. Francuska je izrazila zabrinutost zbog nacrta novog ustava RS-a, smatrajući ga korakom ka destabilizaciji.

“Francuska ponavlja svoju podršku teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku i institucijama BiH u okviru Dejtonskog sporazuma. Evropska perspektiva BiH zahtijeva poštovanje vladavine prava, sudskih odluka i stvaranje povoljnog okruženja za civilno društvo”, poručio je predstavnik Francuske. On je pozvao vlasti RS-a da odustanu od separatističkih tendencija koje ugrožavaju evropsku budućnost zemlje.

Također je podsjetio da je genocid u Srebrenici “otvorena rana na srcu Evrope” i upozorio na opasnosti negiranja zločina i veličanja ratnih zločinaca. Francuska je izrazila snažnu podršku prisutnosti međunarodne zajednice u BiH, ističući ključnu ulogu EUFOR-a u održavanju sigurnog okruženja od devedesetih godina, kao i mandat Visokog predstavnika za BiH.

“Naša posvećenost suverentitetu i teritorijalnom integritetu BiH ostaje nepokolebljiva”, zaključio je francuski predstavnik.

Unatoč oštrim razlikama, Schmidt je zaključio da Dejtonski sporazum ostaje temelj BiH, ali da se mora razvijati kako bi zemlja napredovala prema EU. “Nijedan pojedinac nije iznad zakona”, poručio je, pozivajući političke lidere da se usredotoče na 14 prioriteta Evropske komisije i reforme za prosperitetnu budućnost. Hrvatska je ponovila podršku BiH na europskom putu, nazivajući ga “najboljim okvirom za mir i prosperitet”.