U sjedištu Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Hrvatskoj bit će predstavljeno djelo koje vraća dostojanstvo zaboravljenim majstorima, džamijama, levhama, rukopisima i ćilimima Bosne. Šurkovićev pregled islamske umjetnosti otkriva kako je 450 godina stvaralačkog naslijeđa oblikovalo vizualni identitet Bošnjaka i ostavilo neizbrisiv trag u evropskoj kulturnoj mapi

Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj sa osobitim zadovoljstvom najavljuje predstavljanje knjige „Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini“ autora Kenana Šurkovića, u okviru Edicije “Behar”, a pod pokroviteljstvom saborskog zastupnika Armina Hodžića. Riječ je o prvom cjelovitom i sistematskom prikazu višestoljetne islamske umjetnosti nastale na tlu Bosne i Hercegovine – djelu koje već sada zauzima posebnu poziciju u bosanskohercegovačkoj historiografiji umjetnosti.

Zagreb, Gajeva 7 – četvrtak, 11. decembar, 19 sati

Na promociji govore:

Kenan Šurković, autor
Prof. dr. Haris Dervišević, recenzent
Filip Mursel Begović, urednik izdanja

Knjiga „Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini“ Kenana Šurkovića velika je povijesna, kulturna i duhovna gesta. Ona vraća dostojanstvo jednoj od najbogatijih umjetničkih tradicija jugoistočne Evrope i ispisuje novo poglavlje u predstavljanju bošnjačke baštine u Hrvatskoj i svijetu.

Knjiga donosi ono što do sada nije postojalo – sintezu svih oblika islamske umjetnosti u BiH: od arhitekture, kaligrafije i iluminacije, do umjetničke obrade metala, kamena, ćilimarstva, terzijskog zanata i specifične unutrašnje estetike bosanskih kuća i džamija.

Prof. dr. Haris Dervišević ističe da knjiga „prvi put pruža cjelovit pregled islamske umjetnosti BiH i predstavlja referentni izvor za istraživače i javnost“

Recenzent Rasim Ibrović naglašava njen duhovni ton, ističući da je djelo „istinski zikr protiv zaborava“, posvećeno ljepoti kao etičkom principu islamske estetike.

Ključna poglavlja otkrivaju monumentalnu arhitektonsku baštinu jer Bosna je dala neka od najvećih ostvarenja osmanske arhitekture izvan Istanbula, uključujući Gazi Husrev-begovu džamiju, „najznačajniji objekt osmanske arhitekture izvan današnje Turske“.

Nadalje, razvoj kaligrafije autor naziva „istinskim kulturološkim fenomenom“ zbog čudesnog afiniteta Bošnjaka prema arapskom pismu, dok u minijaturi posebno mjesto zauzima Nasuh Matrakči el-Bosnevi, jedan od najvećih osmanskih minijaturista 16. stoljeća.

Prepisivačka djelatnost podrazumijeva stoljećima rukom pisana djela, mushafe i rukopise što tvori „estetsku disciplinu i identitetski čin bosanskog čovjeka“.

Umjetnost metala kreće se od kazandžija do majstora poput Saliha Bektića, čiji radovi stoje uz bok dvorskim radionicama Istanbula. Umjetnost kamena podrazumijeva prijelaz od stećaka ka nišanima i epigrafima, gdje se spajaju klesarstvo i kaligrafija.

Ćilimarstvo je poseban fenomen banjalučke serdžade, jedinstvenog luksuznog umjetničkog predmeta koji autor naziva „jednim od najekskluzivnijih predmeta u historiji islamske umjetnosti“

ŠTA NOVO DONOSI ŠURKOVIĆ?

Na temelju terenskog rada, arhiva i istraživanja istanbulskih fondova, autor je prvi put uveo u javnost niz potpuno novih saznanja.

Riječ je o otkriću bošnjačkih kaligrafa, minijaturista i umjetnika koji su radili u Istanbulu, Egiptu, Azerbejdžanu i širom Carstva, zatim precizno imenovanje zanatlija – od klesara do kazandžija – koji su obilježili vizualni identitet Bosne. Autor donosi restauraciju i valorizaciju gotovo zaboravljenih tradicija, poput banjalučke serdžade, koja se sada po prvi put vraća u fokus nauke i javnosti.

„Najviše novih informacija otkrio sam u kaligrafiji, minijaturi i prepisivaštvu – području o kojem se najmanje znalo, a koje skriva nevjerovatnu baštinu“, naglašava Šurković.

Također, autor naglašava interkonfesionalnost: „Pravoslavci su izrađivali ibrike, katolici drvorez, Jevreji tekstil – i sve je to postajalo dio islamske umjetnosti jer je pripadalo estetskom jeziku, ne pojedincu.“

Ovime knjiga otvara važan prostor za razumijevanje Bosne kao mjesta susreta, prožimanja i zajedničkog stvaranja.

Promocija u Zagrebu otvara se kao prostor razgovora o evropskom položaju islamske umjetnosti danas: između tradicije i savremenosti, između estetike i identiteta, između zaborava i oživljavanja.

Projektna aktivnost je financirana sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.