Dok Washington Teheranu nudi sveobuhvatan mirovni plan u 15 tačaka, Pentagon istovremeno pokreće hitno raspoređivanje 3.000 pripadnika elitne 82. zrakoplovne divizije prema Perzijskom zaljevu. Između Trumpovih tvrdnji o misterioznom iranskom „poklonu“ vezanom za naftu i jasnih prijetnji o promjeni režima, svijet iščekuje petak i istek ultimatuma koji bi mogao odrediti sudbinu Bliskog istoka

Sjedinjene Američke Države uputile su Teheranu, preko posrednika, sveobuhvatan mirovni plan u petnaest tačaka, dok istovremeno Pentagon ubrzava raspoređivanje oko 3.000 pripadnika elitne 82. zrakoplovne divizije u region Bliskog istoka. Ova dvostruka strategija Bijele kuće, koja balansira između neočekivanih diplomatskih ponuda i demonstracije surove vojne sile, dolazi u jeku sukoba koji je započeo zajedničkom ofanzivom SAD-a i Izraela krajem februara.

Predsjednik Donald Trump izrazio je nesvakidašnji optimizam povodom mogućeg dogovora, tvrdeći da je Teheran “očajnički željan” sporazuma. Tokom ceremonije polaganja zakletve novog sekretara za domovinsku sigurnost, Markwaynea Mullina, Trump je govorio o misterioznom “poklonu” koji je stigao iz Irana, a koji se odnosi na blokirani Hormuški tjesnac i energetske resurse. “To je nagrada vrijedna ogroman iznos novca,” naglasio je republikanac, distancirajući ovaj gest od nuklearnog pitanja i fokusirajući se isključivo na naftu i gas.

Mirovni plan, čije je detalje prvi prenio Wall Street Journal, u velikoj mjeri replicira zahtjeve koje je Washington postavio uoči ofanzive 28. februara. Ključni stubovi prijedloga su obaveza Teherana da trajno odustane od razvoja nuklearnog oružja, prekid podrške radikalnim islamističkim grupama u regionu i, kao novitet proizašao iz trenutne blokade, potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

Zauzvrat, Sjedinjene Države nude ono što je decenijama bila primarna težnja iranske države: potpuno ukidanje sankcija koje su paralizovale nacionalnu ekonomiju. Štaviše, plan predviđa dozvolu Teheranu da razvija nuklearni program u civilne svrhe, ali isključivo pod rigoroznim američkim nadzorom. Iako Trump insistira na tome da su pregovori u toku, iranska strana javno nastupa s mnogo više suzdržanosti. Novi tvrdolinijaši u Teheranu sada listi zahtjeva dodaju i reparaciju za štetu nanesenu tokom višenedjeljnih zračnih udara.

Dok diplomatija traži svoj prostor, Pentagon ne gubi vrijeme. Mobilizacija snaga za brzi odgovor iz Fort Bragga, Sjeverna Karolina, sugerira da Washington priprema teren za eventualnu eskalaciju ako diplomatski put doživi krah. Ove elitne jedinice, sposobne za raspoređivanje bilo gdje u svijetu u roku od 18 sati, pridružit će se već masivnoj floti u Perzijskom zaljevu. Dolazak grupe amfibijskih brodova predvođenih USS Boxerom i USS Tripoli očekuje se u narednim danima, noseći dodatnih 5.000 marinaca.

Unutar Washingtona, kako navodi portal Politico, već se vrše dubinske analize o budućoj strukturi moći u Teheranu. Američka administracija navodno razmatra predsjednika iranskog parlamenta, Mohammada Baghera Qalibafa, kao figuru koja bi mogla odigrati ulogu sličnu onoj koju ima Delcy Rodríguez u Venecueli – predstavnika režima koji prihvata američke diktate u zamjenu za očuvanje komandnih struktura i vlasti.

Trump je otvoreno govorio o “promjeni režima”, ističući da su trenutni lideri s kojima se pregovara “vrlo različiti” od onih koji su započeli sukob. Ova promjena u retorici koincidira s eliminacijom nekoliko visokih iranskih zvaničnika u bombardovanjima, uključujući Alija Larijanija, bivšeg sekretara Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njegovo mjesto došao je Mohammad Bagher Zolqadr, bivši komandant Revolucionarne garde i poznati ultrakonzervativac, što šalje jasnu poruku da iranski vojni vrh nije spreman na laku kapitulaciju.

U ovaj kompleksni geopolitički čvor uključeni su i regionalni igrači. Pakistan, Egipat i Turska pokušavaju premostiti jaz između dva neprijatelja. Pakistanski premijer Shehbaz Sharif ponudio je Indiju kao neutralni teren za “smislene i odlučne razgovore”. Trump je potvrdio da je o situaciji razgovarao i s indijskim premijerom Narendrom Modijem, što ukazuje na širinu diplomatske mreže koja se plete oko ovog konflikta.

Međutim, vrijeme ističe. Trump je odložio ultimatum o napadu na iranska energetska postrojenja za pet dana, dajući diplomatiji rok do petka. Ovaj prozor od pet dana ostavlja prostora za preliminarni sastanak delegacija koji bi se, prema izvorima bliskim medijatorima, mogao dogoditi već u četvrtak.

Uprkos optimizmu iz Ovalnog ureda, vojni eksperti upozoravaju na opasnosti koje nosi masovno gomilanje trupa. Jedna od opcija koja se razmatra u Pentagonu je zauzimanje strateškog ostrva Harg, glavnog iranskog naftnog čvorišta. Iako bi to zadalo fatalan udarac iranskim finansijama, izlaganje američkih vojnika napadima s kopna u zoni s ogromnim zalihama sirove nafte nosi rizik od katastrofalnih gubitaka.

Slavna 82. zrakoplovna divizija, koja nosi nasljeđe iz Normandije 1944. i evakuacije iz Kabula 2021. godine, sada stoji kao tihi podsjetnik na cijenu neuspjeha diplomatije. Dok Trump govori o “prelijepim stvarima” i “velikim poklonima”, sjenka elitnih padobranaca nad Perzijskim zaljevom jasno poručuje da je mir koji Washington nudi uslovljen potpunim preoblikovanjem iranske države. Petak će pokazati da li je 15 tačaka put ka stabilnosti ili samo uvod u novu, još brutalniju fazu rata.