U trenutku kada je američki demokratski sistem pod žestokim pritiskom, a mnoge institucije djeluju paralizirano pred političkom silinom Donalda Trumpa, na scenu stupa neočekivani akter, Katolička crkva, predvođena „američkim papom“, Lavom XIV

Dok Vrhovni sud ostaje pod dominacijom konzervativaca koji duguju Trumpu svoje pozicije, a Kongres je ili poslušno naklonjen ili suviše rascjepkan da pruži stvaran otpor, sve se češće postavlja pitanje: ko može zaustaviti kontinuirani ustavni i politički prevrat koji Trump provodi iz dana u dan?

Mediji, iako se trude, djeluju iscrpljeno pod stalnim pravnim i političkim prijetnjama. Novinari koji insistiraju na teškim pitanjima bivaju vrijeđani, šutkani ili žigosani kao „neprijatelji naroda“. Izbori bi možda mogli donijeti promjene, ali sljedeći veliki test je tek za godinu dana. Kriza traje. Zemlja danas, više nego ikada, traži moralni autoritet koji je kadar suprotstaviti se eroziji demokracije, ljudskih prava, ekonomskih standarda i međunarodnog ugleda.

U tom kontekstu, moralni vakum počinje popunjavati Katolička crkva u SAD-u. U pozadini raste pokret koji predvodi papa Lav XIV, podržan od strane Američke konferencije katoličkih biskupa, sveštenstva i sve većeg broja aktivista na terenu. Ovaj crkveni otpor zasnovan je na pitanjima jednakosti, migracija i građanskih prava, gdje je Trumpova politika najagresivnija i najkontroverznija.

Biskupi su tako u „posebnoj poruci“ ovog mjeseca jasno poručili da se protive masovnim deportacijama, „dehumanizirajućoj retorici“, nasilju prema migrantima i atmosferi straha koju stvaraju taktike američke imigracione službe (ICE). Upozorili su na profiliranje ranjivih zajednica, loše uslove u pritvorskim centrima i nedostatak pastorale za pritvorene. Naglasili su i ono što mnoge zapadne vlade previđaju: države imaju pravo uređivati svoje granice, ali istinska pravda zahtijeva sigurne i legalne puteve za migrante.

Papa Lav XIV, rođeni Amerikanac iz Chicaga, od svog izbora u maju sve otvorenije kritizira Trumpovu administraciju. Tražio je od ICE-a da preispita demonizaciju migranata, osudio smrtonosne napade na osumnjičene krijumčare u blizini Venecuele i otvoreno osporio Trumpovo negiranje klimatske krize, podsjećajući na moralnu obavezu zaštite „Božijeg stvaranja“.

Ovaj pokret otpora raste širom zemlje među tzv. „kršćanskom ljevicom“, gdje vjernici sve aktivnije staju protiv politika koje smatraju nehumanim. Katolici čine oko 22% odrasle američke populacije, a više od 40% njih su imigranti ili djeca imigranata. To je snažna društvena baza koja razumije posljedice represivnih politika prema migrantima možda bolje od bilo koje druge zajednice.

Crkva, međutim, nije stala samo na migracijama. Oštro su kritizirani i Trumpovi ekonomski zakoni, prije svega rezovi u zdravstvenoj zaštiti i pomoći za najsiromašnije, te istovremeni ogromni poreski pokloni najbogatijima. Teolog Esau McCaulley upozorio je da je teško govoriti o „svetosti svakog života“ dok se istovremeno režu programi za najugroženije.

Naravno, unutar katoličke zajednice postoje duboke podjele. Trump je na prošlogodišnjim izborima osvojio 55% katoličkih glasova, mada se ta podrška u međuvremenu značajno istopila. Konzervativni kritičari papu Lava XIV posprdno nazivaju „woke papom“, podsjećajući da hijerarhija Katoličke crkve često zauzima konzervativne stavove po pitanjima poput abortusa. Ali to ne mijenja činjenicu da se danas dio katoličkog establišmenta otvoreno suprotstavlja Trumpovom političkom, moralnom i institucionalnom radikalizmu.

U širem kontekstu, već godinama svjedočimo porastu „kršćanskog nacionalizma“, ideologije koja religiju pretvara u političko oružje i to na način koji isključuje, dijeli i označava „nas“ i „njih“. Ovaj trend jača i u SAD-u i u Evropi, gdje fundamentalisti i desni populisti nastoje instrumentalizirati vjeru za svoje ciljeve.

U takvom političkom pejzažu postavlja se ključno pitanje: može li papa Lav XIV zaista biti figura koja će obuzdati Trumpa? Sa svojih 70 godina i pozicijom koju obavlja doživotno, on posjeduje moralni autoritet i međunarodni ugled koji ni jedna američka institucija trenutno ne može ravnopravno ponuditi. Ima još tri godine Trumpovog mandata da se suprotstavi njegovoj politici,  od pitanja siromaštva i migracija, do odnosa prema Rusiji i Bliskom istoku.

Možda papa ne može „ubiti zmaja“, ali može učiniti ono što drugi ne uspijevaju: izložiti licemjerje, moralno osramotiti i politički usporiti predsjednika koji je navikao djelovati bez ograničenja. A za takav poduhvat, kako je govorio pokojni papa Franjo, potrebna je podrška ne samo katolika, nego „svih ljudi dobre volje“. I možda, tek možda, još jedno čudo.

IZVOR: The Guardian Weekly