Studija, koju je u utorak objavio Francuski institut za javno mnijenje (Ifop), tvrdi da “utvrđuje stanje odnosa prema islamu i islamizmu među muslimanima u Francuskoj”, čiji je broj, kako se navodi, porastao sa 0,5 posto stanovništva 1985. na 7 posto 2025. godine, čineći islam “drugom najvećom religijom u zemlji”.
Kontroverznu anketu o muslimanima u Francuskoj, koju je proveo jedan od vodećih instituta za istraživanje javnog mnijenja u zemlji, naručila je medijska kompanija povezana s navodnom kampanjom Ujedinjenih Arapskih Emirata kojoj je cilj “ocrniti” Muslimansku braću u Francuskoj.
Studija, koju je u utorak objavio Francuski institut za javno mnijenje (Ifop), tvrdi da “utvrđuje stanje odnosa prema islamu i islamizmu među muslimanima u Francuskoj”, čiji je broj, kako se navodi, porastao sa 0,5 posto stanovništva 1985. na 7 posto 2025. godine, čineći islam “drugom najvećom religijom u zemlji”.
Anketa zaključuje da postoji “fenomen ‘reislamizacije’ koji posebno pogađa mlađe generacije i prati ga zabrinjavajući porast pridržavanja islamističke ideologije”.
Prema Ifopu, podaci otkrivaju “intenziviranje vjerskih praksi, učvršćivanje stavova o pitanjima miješanja spolova i rastuće simpatije za radikalne struje političkog islama”.
U njoj se posebno navodi da “skoro svaki drugi musliman (46 posto) vjeruje da bi se islamski zakon trebao primjenjivati u zemljama u kojima žive”.
Prema Ifopu: “Ovi podaci daju krila onima koji se boje da se muslimansko stanovništvo razvija u ‘kontra-društvo’, odnosno da nastoji organizirati svoj svakodnevni život prema vjerskim normama različitim, ili čak suprotnim, normama većinskog društva.
“Ovaj trend, daleko od toga da se s vremenom smanjuje, čini se da jača generaciju za generacijom, vođen mladima koji su sve željniji da potvrde svoj muslimanski identitet suočeni s francuskim društvom koje se doživljava kao neprijateljsko”, navodi se u studiji.
Muslimani kao ‘unutrašnji neprijatelj’
O anketi su široko izvještavali francuski mediji i politička klasa, posebno u konzervativnim krugovima, gdje je viđena kao dokaz želje među muslimanima da se postave u opoziciju prema republici i njenim zakonima.
Govoreći o “zastrašujućim brojkama”, krajnje desničarska političarka Marion Marechal Le Pen, nećakinja Marine Le Pen, opisala je mogućnost da će se Francuska “naći suočena sa stotinama hiljada, možda i milionima, radikalnih muslimana koji će htjeti implementirati šerijatski zakon”.
U utorak navečer, ministar unutrašnjih poslova Laurent Nunez također je reagirao na anketu, naglašavajući “hitnu potrebu za pokretanjem treće faze vladine akcije protiv entrizma radikalnog islama”, napominjući stvaranje novih zakonodavnih alata za borbu protiv “političkog islama”, uključujući novi prekršaj “potkopavanja nacionalne kohezije”.
“Republikanski zakoni će uvijek biti superiorniji od vjerskih zakona, odakle god dolaze, kakvi god bili, uključujući šerijat”, rekao je.
Međutim, anketa je optužena za pristrasnost, kako u metodologiji tako i u tumačenjima, te za otvaranje puta “islamofobnim” i “alarmističkim” narativima usmjerenim na “podsticanje straha, mržnje i podjele”.
Rektor Velike džamije u Parizu, na primjer, požalio se što se muslimanska vjerska praksa tretira kao prijetnja. Osudio je “naivnu statistiku” koja se, kroz retoričku promjenu, transformira u diskurs opasnosti, u kojem se ‘duhovnost’ povezuje s ‘islamističkim iskušenjem’, dakle ‘radikalizacijom’.
Predsjednik Opservatorije protiv islamofobije, Abdallah Zekri, osudio je “studiju skrojenu kako bi se TV talk-show emisije hranile uzbuđenjima vođenim sigurnošću, utapale u senzacionalizmu i ponudile zastrašivačima primarni materijal”.
Novinar Jean-Pierre Apathie primijetio je da interpretacija ankete prikazuje francuske muslimane kao “osobe bez državljanstva više vezane za vlastitu zajednicu nego za zemlju u kojoj žive”, dodajući: “To se govorilo o Jevrejima prije jednog stoljeća.”
Nekoliko ljevičarskih političara također se oglasilo, posebno unutar stranke France Unbowed (LFI), stranke predsjedničkog kandidata Jean-Luca Mélenchona, koji je to vidio kao “islamofobičnu prevaru”.
“Još jednom, [mladi muslimani] se izdvajaju kao neka vrsta unutrašnjeg neprijatelja, kao opasnost za našu zemlju”, rekao je zastupnik LFI-a. Paul Vannier, osuđujući “gnusnu konflaciju u srži ovog istraživanja”, koje “ima za cilj pretvoriti milione naših sugrađana u potencijalne islamiste i teroriste”.
Što se tiče metodologije, mnogi su ukazali na nereprezentativni uzorak od 1.005 ljudi koji se identificiraju kao “muslimani”.
Na primjer, iako je uključeno samo 149 žena koje nose maramu, Ifop je zaključio da svaka druga muslimanka u dobi od 18 do 24 godine sada nosi veo (45 posto), što pokazuje “rodnu neravnopravnost, separatizam” koji “prvenstveno uključuje nevidljivost ženskog tijela”.
Kritizirane su i “aproksimacije i prečice u formi, dodavanje postotaka koji teže preuveličavanju određenih trendova i nedostatak jasnih definicija korištenih termina”.
Riječi poput Muslimanska braća, selafizam i “islamizam” korištene su bez preciznog definiranja za intervjuirane.
Uprkos zaključcima o “šerijatu”, anketari nikada nisu zapravo koristili tu riječ; umjesto toga, govorili su o “islamskom pravu”.
Da bi se došlo do brojke od “46 posto” ispitanika koji vjeruju da se šerijat “mora primjenjivati”, anketa je spojila 15 posto muslimana koji su rekli da se islamski zakon “mora primjenjivati u potpunosti” s 31 posto koji su rekli da se “treba primjenjivati djelimično i da se može prilagoditi pravilima zemlje u kojoj se živi”.
Navodne kampanje Emirata
Neki su prstom uprli u sponzora ankete, časopis Écran de Veille (Screen Watch), koji sebe opisuje kao “mjesečni časopis za otpor fanatizmu” i objavljuje se od strane web stranice pod nazivom Global Watch Analysis.
Urednički sadržaj ovih medija gotovo je isključivo usmjeren na osudu “islamizma”, a posebno Muslimanske braće i s njim povezanih grupa (kao što je palestinski Hamas). Katar je također redovno meta napada.
Navodno su dva medija dobila finansiranje od Countries Reports Publishinga, navodne fiktivne kompanije registrovane u Velikoj Britaniji koja prikriva identitete svojih dioničara i povezana je s drugim publikacijama koje su neprijateljski nastrojene prema političkom islamu i Kataru.
Prema francuskim novinama Liberation, direktor publikacija, Atmane Tazaghart, kao i mnogi njegovi saradnici, spominju se u velikom slučaju miješanja i dezinformacija koje su navodno orkestrirali Ujedinjeni Arapski Emirati u Francuskoj, putem švicarske obavještajne firme Alp Services, što je otkrio Mediapart u martu 2023. godine.
Cilj kampanje bio je, posebno, “uticati na štampu i objavljivati lažne članke koji napadaju Katar”, kao i pokrete povezane s Muslimanskom braćom, koje UAE klasifikuje kao terorističku organizaciju.
“Dio konteksta koji se nikada ne spominje u vezi s ovom Ifop studijom: njen sponzor, kompanija Global Watch Analize, ima veze s obavještajnim službama Ujedinjenih Arapskih Emirata, kako je otkrio Mediapart 2023. godine”, napisao je novinar Mediaparta Antton Rouget.
Nekoliko mjeseci kasnije, francuski istraživački mediji također su otkrili da su UAE bili uključeni u kampanju blaćenja usmjerenu na više od hiljadu ljudi i stotine organizacija iz 18 različitih evropskih zemalja koje je špijunirao Alp Services i koje su prikazane kao povezane s Muslimanskom braćom.
Istrage, nazvane Tajne Abu Dhabija, otkrile su da su vlasti Emirata platile najmanje 5,7 miliona eura (6,5 miliona dolara) za kampanju.
Nakon što je švicarska grupa prikupila informacije o identificiranim osobama i poslala ih obavještajnim službama Emirata, agenti su ih mogli dalje ciljati putem medijskih kampanja, foruma objavljenih o njima, kreiranja lažnih profila i modificiranja Wikipedia stranica.
Prema Mediapartu, oko 200 pojedinaca i 120 organizacija također je bilo meta napada u Francuskoj, uključujući bivšeg socijalističkog predsjedničkog kandidata Benoita Hamona, stranku LFI i Nacionalni centar za naučna istraživanja.
Kontaktiran od strane Liberationa u vezi s anketom, Tazaghart je negirao “bilo kakvu sumnju na strano miješanje” i odbio otkriti ko stoji iza Countries Reports Publishinga, rekavši da je kompanija prestala finansirati Ecran de Veille “2022. ili 2023. godine” i da se sada samofinansira.
U međuvremenu, Ifop je za Mediapart rekao da je “tijelo koje je naručilo, kao i svaki medij, učestvovalo u odabiru tema, ali nije bilo odgovorno ni za jednu formulaciju pitanja” i “nije pregledalo konačni izvještaj prije objavljivanja”.
UAE, koji su ranije negirali da su učestvovali u sličnim kampanjama, nedavno su ponovo optuženi za miješanje u Francuskoj.
