Novi “čarobni štapić” farmaceutske industrije, GLP-1 lijekovi za mršavljenje, izlazi iz okvira bogatog Zapada i ulazi na tržišta Indije, Kine i globalnog Juga. Donose obećanje bržeg liječenja gojaznosti, ali i nova pitanja o jednakosti, profitu i zavisnosti od farmaceutskih giganata
U urbanim centrima Indije, gdje se hrana i elektronika dostavljaju za nekoliko minuta, sada se gotovo jednako brzo može naručiti i tanji struk. Online apoteke nude dostavu injekcija za mršavljenje istog dana, a potražnja je eksplodirala.
Od marta američka kompanija Eli Lilly prodaje u Indiji Mounjaro, lijek iz klase GLP-1 agonista koji se koristi za liječenje dijabetesa i gojaznosti. Mjesečna terapija košta oko 180 dolara, daleko manje nego u SAD-u, ali i dalje nedostižno za većinu stanovništva. Ipak, u samo nekoliko mjeseci, Mounjaro postaje jedan od najprodavanijih brendiranih lijekova u zemlji.
GLP-1 lijekovi, predvođeni Mounjarom i Wegovyjem (Novo Nordisk), u kratkom su roku postali globalni fenomen. Procjenjuje se da će globalna prodaja ove klase premašiti desetke milijardi dolara godišnje, a donedavno su bili rezervirani gotovo isključivo za bogate zemlje. Paradoks je očigledan: od oko milijardu gojaznih odraslih u svijetu, dvije trećine živi u siromašnim državama, upravo onima koje su najsporije dobile pristup ovim terapijama.
No ta se slika počinje mijenjati.
Ključni zaokret stiže s isticanjem patenata. U pojedinim velikim tržištima u nastajanju, poput Brazila, Kine, Indije i Turske, zaštita za semaglutid, aktivnu supstancu Wegovyja, ističe početkom 2026. godine. To otvara prostor za generike i dramatičan pad cijena.
Indijska farmaceutska industrija, već navikla na ulogu “apotekara globalnog Juga”, reaguje brzo. Najmanje deset verzija semaglutida domaćih proizvođača nalazi se u poodmakloj fazi ispitivanja. Očekuje se da će se generici prodavati za oko trećinu cijene originala, uz dodatna pojeftinjenja kako konkurencija bude rasla. Procjene govore da bi tržište GLP-1 lijekova u Indiji moglo višestruko narasti u narednim godinama, dok kompanije ciljaju i izvoz u desetine zemalja u kojima patenti prestaju važiti.
Za globalno zdravlje, to može biti prekretnica: prvi put moćni lijekovi za gojaznost mogli bi postati dostupniji populacijama u kojima je teret hroničnih bolesti najveći, dijabetesa, kardiovaskularnih oboljenja, određenih karcinoma.
Kina, zemlja s najvećim brojem gojaznih odraslih na svijetu, predstavlja drugi ključni front. Državni osiguravajući sistem većinom ne pokriva terapije za mršavljenje, pa je cijena presudna. Istovremeno, kineske kompanije ne žele biti samo kopija Zapada: razvijaju vlastite molekule, poput mazdutida, koji je već dobio odobrenje i pokazuje uporedivu efikasnost.
Zapadne farmaceutske korporacije aktivno ulažu u kineski biotehnološki sektor, otkupljuju licence i dijele rizike razvoja novih lijekova. Kina tako postaje i tržište i istraživačka baza za sljedeću generaciju preparata protiv gojaznosti.
Dosad je jedan od glavnih praktičnih problema bila forma primjene. GLP-1 lijekovi uglavnom se daju putem sedmičnih injekcija koje zahtijevaju pouzdane hladne lance, infrastrukturu kojom mnoge siromašne zemlje ne raspolažu. Zato je razvoj oralnih verzija presudan. Eli Lilly i Novo Nordisk već rade na pilulama slične cijene, ali daleko jednostavnije distribucije.
Za zdravstvene sisteme globalnog Juga to znači potencijalnu revoluciju: ako se cijene snize kroz generike, a logistika pojednostavi, GLP-1 bi mogao postati stvarna, a ne simbolična opcija u borbi protiv gojaznosti i komorbiditeta.
Iza priče o “neodoljivoj ekspanziji” kriju se i ozbiljna pitanja. Stručnjaci upozoravaju na rizik da GLP-1 terapije postanu novi luksuzni trend za više slojeve društva, dok se siromašnima nudi jeftina, ali nekvalitetna ishrana bez preventivnih programa. Tu je i zavisnost zdravstvenih sistema od ograničenog broja proizvođača, kao i dugoročni efekti terapije koji još zahtijevaju praćenje.
Ipak, jedno je jasno: borba protiv gojaznosti ušla je u novu fazu. Ako generici i pametne javne politike nadvladaju logiku čistog profita, GLP-1 lijekovi mogli bi postati jedno od najuticajnijih medicinskih oruđa našeg vremena, ne samo za vitkiju siluetu, nego za spašavanje miliona života.
IZVOR: La Vanguardia/The Economist
