Rekonstrukcija i izgradnje vakufa na prostoru Bosne i Hercegovine, među kojima je i Hadži Balina džamija, kako je to na svečanom otvorenju istakao Sinan Aksu, direktor Generalne direkcija vakufa Turske, predstavlja most između prošlosti i budućnosti.

Obnovljena Hadži Balina džamija u Brankovcu danas je, nakon podne-namaza, svečano otvorena u prisustvu velikog broja građana Mostara, džematlija mostarskih džemata i zvaničnika izvršne i zakonodavne vlasti u Hercegovini.

Njena obnova, kako je to istakao direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH dr. Senaid Zajimović, nadilazi puku obnovu građevine, s obzirom na to da je ona i svjedočanstvo povratka pravde, dostojanstva i duhovnog kontinuiteta.

– Džamija je historijski znak prisutnosti muslimana u ovom gradu. Ona je simbol ustrajnosti, postojanosti i vjere, pa čak i onda kada je nasilno srušena, 1950. godine, iako je bila potpuno očuvana. Tada se rušilo s ciljem da se izbriše trag, da se utiša glas. Danas, mi vraćamo taj glas – kazao je Zajimović.

Hadži Balina džamija, s istoimenom medresom i mektebom, izgrađena je 1612. godine, a njeni temelji otkriveni su arheološkim iskopavanjima 2010. godine. Prvobitno je bila bez munare, koju je uz nju 1762. dogradio drugi vakif Osman-ef. Golić. Obnovljena je sredstvima Generalne direkcije Vakufa Republike Turske. Uz tursku firmu Bilsa d. o. o., radove na njoj izvršila je građevinska firma “Građevinar Fajić” iz Mostara.

Obnovom džamije, staroj mostarskoj mahali Brankovac vraćen je duhovni i kulturni simbol. Prepoznatljiv pečat u historijskom kontinuitetu ove džamije ostavile su generacije ulemanske porodice Karabega, pa se često imenovala i kao Karabegova džamija.

– Hadži Balin vakuf pratila je teška sudbina, oduzimanja i zatiranja kroz prethodne sisteme vlasti. No, ostala je njegova plemenita srčika da svjedoči o neuništivosti vakufa. Nalazimo to i u slučajevima otetih i uzurpiranih vakufa, koji su nadživjeli njihove otimače i uzurpatore, nepravedne političke sisteme i zakone, da su milošću Božijom danas oplemenjeni i u funkciji onoga za što su ih njihovi vakifi zavještali – u svom obraćanju naglasio je mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.

Nakon svečanog otvorenja Hadži Baline džamije, mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović otkrio je obnovljeni mezar glasovitog mostarskog muftije Mustafe Sidki Karabega (1872–1878).

Na položaju mostarskog muftije bio je od 1857. do 1878. godine, kada je svirepo ubijen od strane sugrađana i sunarodnika, jer se protivio bilo kakvom pružanju otpora Austro-Ugarskoj, koja je na Berlinskom kongresu dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu.

Njegov mezar zatrpan je 1950. godine, prilikom rušenja džamije, a nišani, s impozantnim tarihom, potpuno uništeni.

– Njegova vjernost šerijatu te pravdi i pravičnosti, kao temeljima na kojima stoji život na zemlji, ostala je njegova prepoznatljiva karakterna crta, koja je bila jednaka i prema muslimanima i prema nemuslimanima. Zbog svog beskompromisnog stava i nespremnosti da ikada podliježe bilo kakvom interesu i utjecaju koji je u koliziji s časnim šerijatom, platio je životom. Ostao je uspravan i čvrst, postojan – naglasio je aktuelni mostarski muftija Salem-ef. Dedović, uz podsjećanje na neke biografske podatke muftije Karabega.

U opisima društveno-historijskih okolnosti u vrijeme svirepog ubistva muftije Karabega, muftija Dedović je akcentirao kako je Karabeg  smatrao besmislenim pružati otpor Austro-Ugarskoj, dok su od njega pobunjenici tražili fetvu o obaveznosti pružanja otpora.

– Nije posustajao do posljednjeg trenutka, sve je vidio, osvjedočio se u licemjerstvo svijeta i neiskrenost onih koji su pozivali na otpor. Ostao je da svojim šehadetom – šehidskom smrću – posvjedoči svoju vjernost vjeri islamu, hilafetu i domovini – rekao je Dedović.

Uz učenje tekbira i presijecanjem vrpce, u prijepodnevnim satima u Mostaru je svečano otvorena obnovljena Opijačeva tekija na Šehovini.

Vrpcu su, nakon obraćanja u programu, zajedno presjekli zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u BiH dr. Enes Ljevaković, muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović, direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske Sinan Aksu, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH dr. Senaid Zajimović, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Mostar mr. Džafer Alić i predsjednik Tarikatskog centra Islamske zajednice šejh dr. Ćazim Hadžimejlić.

Tokom obraćanja oni su, svako u domenu nadležnosti institucija koje predstavljaju, istakli značaj i važnost žive duhovno-odgojne tradicije tesavvufa, očuvanja vakufa i vakufske imovine, po čemu je Mostar tokom minulih vremena bio prepoznatljiv i izvan prostora Balkana.

Referirali su se na doprinos poznatih ličnosti iz historije Mostara u svim segmentima kulture, života, pismenosti i učenosti, kakvi su bili  šejh Jujo, Ismail Opijač, Fevzi Mostarac, Vaiz Ali-efendija i brojni drugi.

Prema predanju, tekija na Šehovini je jedan od najstarijih sakralnih objekata, izgrađenih u Mostaru još i prije dolaska Osmanlija na prostore Mostara.

Dostupna historijska građa, Vakufnama Ibrahim-age Šarića, usko je povezuje sa životom i radom Ismaila Opijača, Šejh Jujinog učenika. Prestala je raditi nakon dolaska austrougarske uprave u Bosnu i Hercegovinu. Obnovljena je i rekonstruisana sredstvima Generalne direkciji vakufa Republike Turske. Radove su izvodile turska firma Bilsa d. o. o. i G. P. Gradnja iz Mostara. Projektnu dokumentaciju uradio je projektni biro Arhi plus d. o. o.

Rekonstrukcija i izgradnje vakufa na prostoru Bosne i Hercegovine, među kojima je i Hadži Balina džamija, kako je to na svečanom otvorenju istakao Sinan Aksu, direktor Generalne direkcija vakufa Turske, predstavlja most između prošlosti i budućnosti.

– Zaštita naslijeđa, emaneta naših predaka znači oživljavanje temeljnog duha naše civilizacije. Svi ovi napori su izraz našeg dubokog poštovanja prema duhovnim vrijednostima naše bosanskohercegovačke braće – rekao je Aksu, dodavši da je svaka obnovljena džamija poziv na ponovni uzlet čistog monoteizma, a svaka obnovljena tekija mjesto mira koje se svojim smirajem obraća ljudskim srcima. MINA