Obilježavajući bezvremensku priču o nepokolebljivoj odanosti poslanika Ibrahima a.s., blagdan poziva vjernike da razmisle o vrijednostima poslušnosti, velikodušnosti i saosjećanja.

Sa izlaskom sunca u petak 6. juna muslimani širom svijeta okupljaju se kako bi proslavili Kurban-bajram, blagdan žrtve – jedan od duhovno najznačajnijih događaja u islamskom kalendaru. Obilježavajući bezvremensku priču o nepokolebljivoj odanosti poslanika Ibrahima a.s., blagdan poziva vjernike da razmisle o vrijednostima poslušnosti, velikodušnosti i saosjećanja.

Duhovno značenje

U srži Kurban-bajrama leži ritualno klanje žrtvene životinje, što simbolizira odanost Bogu i spremnost da se odreknemo onoga što je najvrednije. Obilježava trenutak kada je poslanik Ibrahim a.s., u potpunoj pokornosti Božjoj naredbi, bio spreman žrtvovati svog sina Ismaila prije nego što je Bog dijete zamijenio ovnom.

Ovaj čin žrtvovanja nije samo simboličan – to je čin obožavanja, izražavanje pokornosti Božjoj volji i podsjećanje vjernika da duhovna posvećenost često zahtijeva ličnu žrtvu, disciplinu i saosjećanje.

Ko učestvuje?

Nije svaki musliman obavezan da izvrši žrtvu. Da bi neko bio obavezan da kolje kurban mora ispunjavaju određene uslove: mora biti odrasla osoba zdravog razuma, ne smije se smatrati putnikom prema islamskom zakonu i mora biti finansijski sposoban. Prema islamskim smjernicama, to znači posjedovanje bogatstva koje prelazi osnovne životne potrebe te da ima dovoljno imetka da kupi životinju za žrtvovanje.

Žrtvovanje se može obaviti nakon bajram-namaza prvog dana Bajrama i mora se završiti najkasnije do ikindije četvrtog dana Bajrama. Ritual se može obaviti tokom dana i noći.

Odabir prave životinje

Životinje odabrane za žrtvovanje moraju ispunjavati određene zdravstvene i fizičke standarde. Ne smiju imati ozbiljne bolesti ili povrede – stanja poput sljepoće, slomljenih udova ili teških deformiteta ih diskvalificiraju. Međutim, manji problemi poput poderanog uha, blagog hramanja ili prirodnog nedostatka rogova ne čine žrtvu nevažećom. Žrtvovati se mogu razne životinje – krava, kamila, ovca, koza… Za različite životinje određeno je koliko moraju biti stare da bi mogle biti žrtvovane.

Sa životinjom se mora postupati s dostojanstvom i saosjećanjem. Preferira se tradicionalna metoda klanja nožem tokom koje iz životinje istekne sva krv, jer je muslimanima krv zabranjena..

Dijeljenje blagoslova

Kurban-bajram je vrijeme darivanja, a distribucija mesa odražava taj duh. Tradicionalno, meso se dijeli na tri dijela: jedan za domaćinstvo, jedan za širu porodicu i prijatelje, i jedan za one kojima je potreban. Ovaj čin ne samo da jača zajedničke veze, već i osigurava da svi, bez obzira na sredstva, mogu dijeliti radost Bajrama.

Prodaja bilo kojeg dijela životinje – bilo mesa, kože ili organa – se ne preporučuje. Poslanik Muhamed a.s. je naglasio da je žrtvovanje iskren čin obožavanja, a ne komercijalna transakcija. Ako se bilo koji dio mora prodati iz praktičnih razloga, prihod treba donirati u dobrotvorne svrhe.

Savremene metode

Posljednjih godina mnogi muslimani su odlučili izvršiti žrtvovanje putem pouzdanih dobrotvornih organizacija ili Islamske zajednice. Ove grupe se bave kupovinom, klanjem i distribucijom mesa u ime donatora, što je posebno korisno za one koji žive u urbanim područjima ili daleko od svojih domovina.

Međutim, od ovih organizacija se očekuje da strogo slijede islamske principe. Životinje moraju biti istinski žrtvovane, a meso se mora distribuirati onima kojima je potrebno – ne prodavati radi profita. U rijetkim slučajevima kada distribucija postane nepraktična i postoji vjerovatnoća kvarenja, dozvoljeno je organizaciji da proda meso i prihod donira siromašnima, uvijek poštujući prvobitnu namjeru.

Smjernice o kreditima i zajmovima

Islamska učenja također se bave načinom finansiranja žrtvovanja. Kupovina kurbana kreditnom karticom ili plaćanjem na rate je dozvoljena, pod uslovom da nema kamate i da se plaćanja vrše na vrijeme. Ova metoda i dalje ispunjava vjersku obavezu.

Međutim, uzimanje bankovnih kredita na osnovu kamate u ovu svrhu se ne preporučuje. Islam ne zahtijeva od onih u finansijskim poteškoćama da se zadužuju kako bi izvršili žrtvovanje. Princip je jasan: Niste obavezni da koljete kurban ako si to ne možete priuštiti.

Zdravstvene preporuke

Vjernici trebaju birati isključivo zdrave životinje. Životinju koja nije označena, nije zdrava, koja je tretirana zabranjenim supstancama ili liječena lijekovima, a nije istekao period karence (minimalno vrijeme koje mora proteći nakon zadnje primjene lijeka), nije dozvoljeno zaklati. Vjernici ne trebaju kupovati i klati životinje bez odgovarajuće veterinarske potvrde o zdravstvenom stanju.

Jedini relevantni dokument koji potvrđuje zdravstveno stanje životinje jeste veterinarska potvrda izdata od ovlaštene veterinarske stanice ili veterinarske inspekcije. Navedenu potvrdu, na zahtjev vlasnika, izdaju ovlašteni veterinari nadležnih veterinarskih stanica, te se istom potvrđuje da u mjestu porijekla ili boravka nisu utvrđene zarazne bolesti, da su životinje propisno označene, da su nad životinjama provedene preventivne i dijagnostičke mjere, da životinje nisu liječene ili ako su liječene da je istekla propisana karencija, da nisu liječene zabranjenim veterinarsko-medicinskim proizvodima, odnosno da nema smetnji za njihov promet i klanje. Potvrda važi deset dana od dana izdavanja, odnosno od dana produženja valjanosti. Ista se može produžiti besplatno, ovjerom veterinara na poleđini, uz uslov da se zdravstveni status životinja na koje se odnosi nije u međuvremenu promijenio.

Mjesto klanja u domaćinstvima treba da bude dobro pripremljeno i higijenski adekvatno, odnosno čisto. Osoblje, pribor i oprema također. Ukoliko osoba ili više njih koje su prisutne imaju neke od simptoma sličnih prehladi i gripi ili ukoliko imaju simptome oboljenja digestivnog sistema (prov, mučninu, povraćanje), ne bi trebalo uopšte da učestvuju u procesu.

Klanje obavlja osoba osposobljena za taj postupak pažljivo i vodeći računa da se ne kontaminira trup i meso. Nakon obrade trupa i odvajanja jestivih dijelova, meso je potrebno što prije podvrgnuti hlađenju. I ove godine Kurban-bajram dolazi u ljetnom periodu uz visoke vrijednosti temperature zraka koje pogoduju brzom razmnožavanju mikroorganizama, te je potrebno meso u vrlo kratkom roku prebaciti u neku hladniju prostoriju i tako dodatno zaštititi i od insekata i štetočina, te što prije pripremiti za dalju obradu i podjelu.

Tokom obrade i pripreme za podjelu potrebno je maksimalno se pridržavati higijenskih propisa, jer još uvijek postoji rizik od širenja zaraznih oboljenja koji se mogu prenijeti sekundarnim kontaminiranjem mesa: potrebno je dobro oprati ruke sapunom i mlakom vodom prije dodirivanja svježeg mesa i nositi zaštitnu masku; meso prvo ohladiti na temperaturu do 4°C pa ga onda pakovati, jer se usljed topline mesa i plastične vrećice u kojima se najčešće distribuira, za vrlo kratko vrijeme može desiti promjena u organoleptičkim svojstvima mesa (promjena boje, mirisa a kasnije i ukusa), usljed razvoja mikroorganizama što rezultuje da takvo meso može postati zdravstveno neispravno i samim tim i neupotrebljivo.

Osim navedenog i transport i isporuka mesa mogu biti kritične tačke za kontaminaciju: potrebno je u što kraćem periodu i na adekvatan način (po moćnosti u rashlađenim piknik frižiderima) transportovati meso i izvršiti isporuku.

Nejestivi organski otpad koji nastane nakon klanja životinja ukoliko se adekvatno ne zbrine predstavlja veliki javnozdravstveni problem i opasnost od nastanka i širenja zaraznih oboljenja. Sav taj otpad potrebno je neškodljivo uništiti. Česta je situacija da pojedinci kurbanske ostatke odlagažu na nepropisan način i na različitim mjestima (uz ceste, u i pored kontejnera za smeće), a nerijetko iste ostavljaju uz riječne tokove i u zonama stroge sanitarne zaštite i vodozaštitne zone. Odlaganje neiskorištenih dijelova kurbana na nepropisan način, odnosno, ostavljanje na zemljinoj površini, predstavlja veliku higijensko-epidemiološku opasnost po zdravlje ljudi.

Kože kurbana nakon klanja nužno je konzervirati soljenjem, po mogućnosti hlađenjem, te u što kraćem roku predati sakupljaču, koji mora osigurati odgovarajuće mjesto i hladni režim za sakupljanje i dalji prijevoz koža, kao i prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za sakupljanje izvan objekata i mjesta utvrđenih Zakonom o veterinarstvu. U krajnjoj nuždi zbrinjavanje se može obaviti zakopavanjem duboko u zemlju i to na odgovarajućoj udaljenosti od naseljenih mjesta, poljoprivrednih površina, izvorišta i vodotoka te područja sklonih poplavama. Također, i sama jama treba da bude odgovarajuće dubine i širine (najmanje jedan metar, ovisno o količini otpada), kako bi se spriječio kontakt sa površinom i spriječile životinje da taj otpad raznose. Osim toga preporučuje se nakon odlaganja otpada navući sloj zemlje te kreča prije potpunog zatrpavanja, vodeći računa se kreč ne dodiruje direktno životinjske dijelove jer se tako usporava proces raspadanja.