Stručnjaci su pretpostavljali da će se virus pretvoriti u sezonsku prehladu, ali to se nije dogodilo. I dalje postoji i može uzrokovati ozbiljne posljedice.

Prošlo je pet godina od početka pandemije Covid-19. Iako su gotovo sve vladine mjere, od fizičke distance do nošenja maski, stvar prošlosti, virus je i dalje prisutan — i sposoban da izazove ozbiljne zdravstvene posljedice.

U početku se očekivalo da će Covid postati sezonska bolest, slična običnoj prehladi. Međutim, porast broja slučajeva u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuje da se ta predviđanja nisu ostvarila.

Stručnjaci s kojima je razgovarao britanski Guardian priznaju da su mnoge prognoze o tome kako će se virus razvijati bile pogrešne. Pet godina nakon izbijanja pandemije, postavlja se pitanje: šta danas znamo o virusu?

Iako su vijesti o ljetnom valu u SAD-u izazvale zabrinutost da bi se isti trend mogao pojaviti i u Velikoj Britaniji, najnoviji podaci britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) pokazuju da je broj slučajeva u padu – za 28% u protekloj sedmici, na 1.046 slučajeva. Međutim, s obzirom na to da većina ljudi više ne testira, stvarna prevalenca vjerovatno je mnogo viša.

Godišnji podaci ukazuju da su nivoi zaraze uglavnom stabilni, s izuzetkom velikog skoka u oktobru prošle godine.

Stručnjaci su pretpostavljali da će, kako Covid postane endemičan, preći u oblik sezonske prehlade ili gripe. Međutim, UKHSA podaci pokazuju drugačiju sliku.

– „Potpuno je tačno da imate jednake šanse da dobijete Covid ljeti kao i zimi“, kaže Danny Altmann, imunolog s Imperial Collegea u Londonu.

Prema njegovim riječima, iako postoji uvjerenje da je, kao koronavirus, Covid sličan običnoj prehladi, u stvarnosti je sličniji gripi – u pogledu stope smrtnosti, opterećenja zdravstvenog sistema i ozbiljnosti simptoma.

Simon Williams, sociolog sa Univerziteta Swansea koji proučava javne stavove o pandemiji, dodaje: „Pitanje je da li će Covid ikada postati sezonski virus. Nije tipičan respiratorni virus u smislu sezonalnosti.“

Adam Kucharski, profesor sa Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, pojašnjava da se virus razvija dvostruko brže od najbrže gripe, pa je manje ograničen sezonom: „Dok gripu može zaustaviti i blaga promjena uslova prenosa ljeti, SARS-CoV-2 se jednostavno evolutivno prilagodi i nastavi da se širi.“

Glavne varijante virusa koje su trenutno u opticaju su podvarijante Omikrona. Altmann napominje da su one „očigledno blaže od varijanti Wuhan ili Delta“, ali dodaje da to ne znači da virus postaje blaži, već da populacija ima veći stepen imuniteta zahvaljujući vakcinaciji i prethodnim infekcijama.

Najnovija varijanta, NB.1.8.1, otkrivena je u nekoliko država, a međunarodni podaci pokazuju da njen udio raste. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je nova varijanta zaraznija, ali da vakcinacija i dalje pruža značajnu zaštitu.

Williams upozorava da možemo očekivati kontinuiranu evoluciju virusa, slično godišnjim mutacijama gripe.

Svi se stručnjaci slažu da je glavni problem nizak odziv na vakcinaciju. Vakcina je i dalje besplatna i dostupna za najugroženije grupe – osobe starije od 75 godina i imunokompromitirane – ali interes opada.

Altmann savjetuje da bi svako ko to može priuštiti trebao razmotriti plaćenu vakcinu: „Ko se ne bi osjećao sigurnije s pojačanim neutralizirajućim antitijelima i T-ćelijama?“

Posebno ističe postojanje tri kategorije zaraženih: oni koji Covid prebole lako i bez simptoma; oni s dugotrajnim Covidom; i treća, manje istražena grupa – mlađi i sredovječni ljudi koji se reinficiraju 4 do 6 puta godišnje, uz izostanke s posla i dugotrajne simptome.

Uprkos hibridnom imunitetu u populaciji – većina je primila više doza tokom pandemije – postoji sve veći broj djece koja tada nisu bila dovoljno stara za vakcinaciju.

Stručnjaci strahuju da bi rastući skepticizam prema vakcinama, koji Williams naziva „jednim od najvažnijih javnozdravstvenih izazova“, mogao dodatno smanjiti broj onih koji se odluče za vakcinaciju ili docjepljivanje.

Sve više istraživanja također sugerira da nakon infekcije Covidom, organizam može biti osjetljiviji na druge infekcije mjesecima, uz moguće dugoročne efekte na srce, krvne sudove i mozak.

– „Prošlo je samo pet godina od pojave virusa. Mnogo toga još uvijek ne znamo,“ zaključuje Altmann.