Ovo nije pravosudna presuda, već pravno-političko mišljenje s velikom težinom. Komisija je tijelo Vijeća za ljudska prava, sastavljeno od 47 država, i njen izvještaj ne mijenja automatski međunarodni pravni status, ali može pojačati diplomatski pritisak, potaknuti daljnje sudske postupke i mobilizirati države članice i međunarodne organizacije. Drugim riječima: riječ je o snažnom signalu, ne o finalnoj sudskoj odluci

Nezavisna komisija za istragu Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija zaključila je da su radnje Izraela u Pojasu Gaze dosegle nivo koji ispunjava četiri od pet elementa genocida predviđena Konvencijom iz 1948. godine.

Izvještaj navodi masovne napade na civile, uništavanje bolnica i škola, ograničavanje humanitarne pomoći i, kako tvrdi komisija, obrasce napada koji ukazuju na namjeru da se „uništi, potpuno ili djelimično, određena grupa kao takva“.

Ovo nije pravosudna presuda, već pravno-političko mišljenje s velikom težinom. Komisija je tijelo Vijeća za ljudska prava, sastavljeno od 47 država, i njen izvještaj ne mijenja automatski međunarodni pravni status, ali može pojačati diplomatski pritisak, potaknuti daljnje sudske postupke i mobilizirati države članice i međunarodne organizacije. Drugim riječima: riječ je o snažnom signalu, ne o finalnoj sudskoj odluci.

Zašto je teško dokazati genocid?

Pravna definicija genocida, kako je formulisana u Konvenciji iz 1948., uključuje ne samo djela poput ubijanja ili nanošenja teških povreda, nego i posebnu namjeru („dolus specialis”) da se uništi grupa kao takva. U praksi je upravo ta namjera najteže dokaziva u sudskim procesima: nije dovoljna sama razmjera stradanja, potrebno je pokazati da su počinioci imali cilj uništenja grupe. Komisija u svom izvještaju navodi da je, u svjetlu obrasca napada i izjava nekih zvaničnika, jedino razumno objašnjenje postojanje takve namjere.

Nekoliko je puteva kojima se dolazi do presude za genocid: Međunarodni sud pravde (ICJ), Međunarodni krivični sud (TPI) i nacionalni sudovi. Pred ICJ-jem vodi se postupak koji je pokrenula Južna Afrika, taj je sud već u januaru 2024. izrekao privremene mjere kojima je, između ostalog, naloženo Izraelu da poduzme korake za sprečavanje djela u okviru Genocidne konvencije i da omogući humanitarnu pomoć. Na konačnu presudu ICJ-a moglo bise čekati godinama.

Izrael oštro odbacuje optužbe i tvrdi da je njegov cilj isključivo vojna akcija protiv Hamasa, organizacije koja je 7. oktobra 2023. izvela smrtonosni napad na izraelsku teritoriju. Izraelske vlasti i njihovi predstavnici u Ženevi nazvali su izvještaj „politički motiviranim“ i nepravednim. Istovremeno, stavovi država članica variraju: neke vlade i zvaničnici, naročito iz Irske i dijela evropskog javnog prostora, već koriste termin genocid, dok druge, uključujući ključne saveznice, do sada izbjegavaju eksplicitnu kvalifikaciju ili se zalažu za diplomatska rješenja i sankcije u širem okviru.

Izvještaj će vjerovatno ojačati diplomatske pozive na prestanak napada, pojačanje humanitarne pomoći i moguće sankcije ili ograničenja za one koji se smatraju odgovornim. Izvještaj može poslužiti kao podloga ili dopuna dokaznom materijalu pred ICJ-jem, TPI-jem ili u nacionalnim sudovima. Ipak, sudski procesi, naročito oni koji se tiču genocida, traju godinama i zahtijevaju rigoroznu dokaznu proceduru.

Šta izvještaj konkretno znači za stanovnike Gaze? Za obične ljude, najhitnije su sigurnost, hrana, voda, lijekovi i pristup zdravstvenoj zaštiti. Bilo koja međunarodna akcija — bilo da se radi o sankcijama, humanitarnim konvojima ili sudskim postupcima mora prvenstveno olakšati neposrednu patnju civila. Komisija u svom izvještaju posebno naglašava opasnost od gladi i kolapsa zdravstvenih usluga, a to su pitanja koja ne trpe odlaganje.

Izvještaj UN-ove komisije predstavlja istorijski trenutak: međunarodna analiza koja, iako nije pravosudna presuda, snažno podiže pitanje odgovornosti. Slijedi politički i pravni proces koji će testirati sposobnost međunarodne zajednice da djeluje, brzo i efikasno, kako bi zaštitila civile i, ako se dokaže pravno, pozvala na odgovornost one koji su počinili zločine najtežeg reda. Do konačnih odluka ostaje još mnogo puta i sudskih ročišta, ali za stanovnike Gaze, hitna humanitarna intervencija ostaje prioritet broj jedan.

IZVOR: The Guardian, El Pais