Putnici će svoje dokumente moći skenirati na samoposlužnim kioscima, a biometrijski podaci će se pohranjivati u digitalni zapis koji vrijedi tri godine i pokriva više ulazaka. Time bi se trebalo eliminirati klasično udaranje pečata u putovnice koje odlazi u povijest, ali i povećati sigurnost te onemogućiti zloupotrebu identiteta

Nakon što je pandemija koronavirusa 2020. godine već značajno izmijenila navike građana u svakodnevici, a ulaskom Hrvatske u šengenski prostor 1. siječnja 2023. dodatno se postrožile kontrole prema trećim zemljama, nova pravila koja se pripremaju za jesen ove godine mogla bi dodatno zakomplicirati život stanovnicima pograničnih područja. Konkretno, radi se o sustavima EES (Entry/Exit System) i ETIAS (Europski sustav putnih informacija i autorizacije), čija će implementacija osjetno promijeniti dinamiku prelaska granica s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom.

Što se mijenja?

EES je automatizirani informatički sustav koji će pri svakom ulasku i izlasku putnika iz šengenskog prostora evidentirati njihove biometrijske podatke – skeniranje lica i otiske prstiju – zajedno s informacijama o putnoj ispravi, datumu i mjestu prelaska granice. Sustav je zamišljen kao alat koji bi trebao ubrzati i modernizirati granične kontrole, ali i pooštriti nadzor nad vremenskim ograničenjima boravka građana iz trećih zemalja. Tako će, primjerice, svi koji ne trebaju vizu, ali dolaze iz zemalja izvan EU-a, moći boraviti u šengenskom prostoru do maksimalno 90 dana u razdoblju od 180 dana, a EES će automatski brojati dane i upozoravati članice EU-a kada netko premaši dopušteni boravak.

Putnici će svoje dokumente moći skenirati na samoposlužnim kioscima, a biometrijski podaci će se pohranjivati u digitalni zapis koji vrijedi tri godine i pokriva više ulazaka. Time bi se trebalo eliminirati klasično udaranje pečata u putovnice koje odlazi u povijest, ali i povećati sigurnost te onemogućiti zloupotrebu identiteta.

Dolazi i ETIAS

Nakon šestomjesečnog prijelaznog razdoblja za EES, na snagu bi trebao stupiti i ETIAS – sustav predautorizacije za kratkotrajne boravke u EU. Putnici iz trećih zemalja koji nisu u obvezi posjedovati vizu, morat će se prije dolaska u šengenski prostor registrirati putem internetske aplikacije, unijeti osnovne podatke i platiti naknadu od sedam eura. Iznimke su predviđene za mlađe od 18 i starije od 70 godina. Autorizacija će vrijediti tri godine, no i dalje neće jamčiti automatski ulazak – konačnu odluku donose službenici na granici.

Kako će to utjecati na svakodnevicu?

Stanovnici pograničnih krajeva već sada upozoravaju kako bi ovi sustavi mogli dodatno usporiti promet na graničnim prijelazima, koji su već godinama kronično opterećeni, osobito u županjskoj Posavini. Najveći problem predstavljaju mostovi između Županje i Orašja te Brčkog i Gunje, koji su uska grla za promet između Hrvatske i BiH.

Dodatne kontrole, biometrijsko skeniranje, ETIAS prijave i sve popratne provjere mogle bi, upozoravaju lokalni stanovnici, smanjiti interes za tradicionalne odlaske u prekogranični šoping, naročito vikendom. Takva praksa, osobito popularna prije pandemije, donosila je i znatne ekonomske koristi građanima Hrvatske.

Prekogranična kupovina pod znakom upitnika

Kupovina u BiH i Srbiji za mnoge stanovnike Hrvatske nije samo ekonomski opravdana nego i kulturno uvjetovana navika. Naime, u BiH se može ostvariti povrat PDV-a od 17 posto za kupljenu robu u vrijednosti od najmanje 100 konvertibilnih maraka (oko 50 eura). Statistika pokazuje da ta navika nije izumrla – dapače, i dalje je vrlo prisutna.

U 2024. godini, na šest graničnih prijelaza između BiH i slavonskih županija podneseno je čak 108.965 zahtjeva za povrat PDV-a, što se odnosi na kupljenu robu vrijednu približno 36,5 milijuna KM (oko 18,6 milijuna eura). U prva četiri mjeseca ove godine podnesena su 32.844 zahtjeva, čime su Slavonci zatražili povrat 1,6 milijuna KM PDV-a za robu u vrijednosti od oko 5,4 milijuna eura.

Najveći broj zahtjeva podnesen je na prijelazu Orašje (14.719), potom slijede Šamac (8.135) i Gradiška (5.319), dok je najmanje zahtjeva stiglo s prijelaza Donji Svilaj – njih samo 493.

Izazovi pred granicom

Prema riječima ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, sve države članice su suglasne da nema više odgađanja i da će se sustavi početi primjenjivati ove jeseni. „Gužve će biti veće i nisam siguran hoće li ih biti moguće izbjeći“, rekao je Božinović nakon sastanka u Luksemburgu, gdje se raspravljalo o finalnoj fazi implementacije EES-a i ETIAS-a.

Europska komisija planira barem dva mjeseca prije početka primjene pokrenuti kampanju informiranja građana trećih zemalja o novim pravilima, kako bi se što bolje pripremili i izbjegli dodatni zastoji.

Važno je napomenuti da se EES i ETIAS neće odnositi na osobe koje imaju i državljanstvo neke od članica EU-a, pa tako ni na one Hrvate koji žive u BiH ili Srbiji, a imaju hrvatske putovnice.

Povratak “papirima” u digitalnom ruhu

Iako će sustavi biti digitalizirani i potencijalno ubrzati formalnosti, mnogi se pribojavaju realnosti na terenu – tehničkih problema, nedostatka osoblja i infrastrukturnih ograničenja na graničnim prijelazima. Automatske kontrole i kiosci ne znače nužno kraće čekanje, osobito u vrijeme vikenda, praznika i ljetnih sezona.

I dok Europska unija sustavno uvodi nova pravila s ciljem jačanja sigurnosti i modernizacije upravljanja granicama, život ljudi koji svakodnevno prelaze granicu – bilo zbog posla, obitelji ili kupovine – postaje sve složeniji. Prekogranični identitet, izgrađen na mobilnosti i povezanosti, suočava se s novim izazovima.

U konačnici, koliko će EES i ETIAS doista pridonijeti sigurnosti, a koliko zakomplicirati svakodnevicu građanima – pokazat će praksa. Jedno je sigurno: jesen 2025. donosi nove procedure koje će itekako utjecati na svakodnevni život pograničnih zajednica.

IZVOR: Novi list