Komšić je u svom govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija u New Yorku ustvrdio da je “jedna od zemalja dala financijsku donaciju Europskom sudu za ljudska prava i pojavila se kasnije, u tom istom predmetu kao zainteresirana strana, što je izraz klasične političke korupcije”
Hrvatski premijer Andrej Plenković odbacio je danas optužbe člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Komšića, da je Republika Hrvatska utjecala na odluku Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine.
Komšić je u svom govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija u New Yorku ustvrdio da je “jedna od zemalja dala finansijsku donaciju Europskom sudu za ljudska prava i pojavila se kasnije, u tom istom predmetu kao zainteresirana strana, što je izraz klasične političke korupcije”.
Prema njegovim riječima, time se dovodi u pitanje neovisnost međunarodnih sudskih institucija i otvara sumnja da se presude “mogu kupiti”. Komšić je dodao da je Hrvatska, uz pojedine druge države i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, aktivno lobirala kako bi se osporila prvostepena presuda u korist apelanta.
Premijer Andrej Plenković reagirao je na te navode rekavši da Hrvatska donacijama pomaže radu Europskog suda za ljudska prava zbog njegovih proračunskih poteškoća, ali da one nikako ne mogu biti povezane s pojedinačnim slučajevima.
“Hrvatska je podržala aktivnosti ESLJP-a jer je cijela organizacija, pa i sam sud, imao proračunskih poteškoća. To naravno nema nikakve veze s tim besprizornim aluzijama da bi naše donacije za rad Europskog suda utjecale na suca prije donošenja odluke”, izjavio je Plenković, prenosi Hina.
Dodao je da je “žalosno” što takve insinuacije dolaze iz susjedne države kojoj Hrvatska, kako je naglasio, kontinuirano pruža pomoć. “Što se tiče gospodina Komšića, on nije izričito spomenuo Hrvatsku, no pretpostavljam da je dobro informiran da smo među onim zemljama koje daju posebne kontribucije za rad suda”, rekao je Plenković.
Reagirao je i ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, koji je optužbe Željka Komšića nazvao štetnim po odnose u Bosni i Hercegovini. “Odbacujemo aluzije nelegitimnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je teško unazadio odnose između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH”, napisao je ministar na društvenoj mreži X.
Po njegovim riječima, Komšić “nastavlja s aktivnostima koje urušavaju stabilnost i prosperitet BiH te sabotiraju njezin europski i euroatlantski put”.
U svom govoru u New Yorku Komšić je širi kontekst vezao uz položaj BiH nakon rata 1992–1995, podsjećajući na embargo na oružje koji je, kako je rekao, spriječio odbranu zemlje, te na kasnije, kako ga je nazvao, “embargo na demokratiju”.
“Jučer smo imali embargo na oružje, danas imamo embargo na demokratiju i ljudska prava”, izjavio je Komšić, dodavši da dio međunarodne zajednice nastoji sačuvati “incidentni politički sistem” u kojem manjina upravlja većinom.
Kao ilustraciju, Komšić je naveo predmet „Kovačević protiv BiH“, u kojem je apelant tražio zaštitu aktivnog biračkog prava koje mu je onemogućeno zbog etničkog sistema izbora. Prema njegovim riječima, iako je Sud u prvostepenom postupku presudio u korist apelanta, presuda je u drugostepenom postupku oborena “zahvaljujući enormnim diplomatskim i financijskim naporima određenih zemalja”.
“Jedna od zemalja, što je potpuno neshvatljivo, dala je financijsku donaciju Sudu i kasnije se pojavila u istom predmetu kao zainteresirana strana. To je klasična politička korupcija”, ustvrdio je Komšić.
Predmet Kovačević protiv Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava pokrenuo je Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, koji je tvrdio da mu je uskraćeno pravo kandidature i aktivnog sudjelovanja u izborima zbog etnički definiranih odredbi Ustava BiH i Izbornog zakona.
Prvostepenom presudom Sud je utvrdio postojanje etno-teritorijalne diskriminacije, ali je u drugostepenom postupku ta odluka poništena. Time je, prema ocjeni Komšića i njegovih saradnika, dodatno potvrđeno da se diskriminacija u političkom sistemu BiH održava, a implementacija presuda ESLJP-a ostaje neprovedena.
Europski sud za ljudska prava je i ranije donio pet presuda u korist apelanata iz BiH (Sejdić–Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić), u kojima je utvrđeno postojanje diskriminacije zasnovane na etničkom porijeklu ili mjestu prebivališta. Te presude do danas nisu implementirane u ustav i zakone BiH.
