Ono što Ethem-begovu džamiju izdvaja od mnogih drugih osmanskih bogomolja jesu raskošne, ručno rađene dekoracije koje prekrivaju i unutrašnjost i vanjske galerije, gotovo ne ostavljajući nijedan dio zida praznim. Ovakav stil oslikavanja džamijskih prostora bio je karakterističan za šire područje Rumelije – od današnje Makedonije do Bugarske – gdje su i unutrašnje i vanjske površine bogomolja ukrašavane živopisnim motivima
U samom srcu albanske prijestolnice, Tirane, smještena je džamija Ethem-bega, jedno od najvažnijih arhitektonskih i kulturnih svjedočanstava osmanskog doba na Balkanu. Ovaj spomenik, koji Albanci s ponosom nazivaju simbolom grada, ujedno je i svjedok dubokih historijskih veza između Balkana i Turske.
Gradnju džamije započeo je Molla-beg 1793. godine, a završio njegov sin Ethem-beg 1794. godine. Prema natpisu na zdanju, riječ je o građevini koja je nastala 1208. hidžretske godine (1793/94), zamišljenoj kao kvadratni prostor natkriven jednom kupolom.
Kasnije, u periodu 1822/23., dograđeni su trijemovi uz dvije vanjske fasade džamije, čime je kompleks dobio prepoznatljiv izgled. Natpis spominje Molla-bega kao vakifa, no turski istraživač arhitektonske historije Ekrem Hakki Ayverdi, oslanjajući se na vakufsku dokumentaciju, tvrdi da je pravi dobrotvor bio izvjesni Šaban Oglu.
Ono što Ethem-begovu džamiju izdvaja od mnogih drugih osmanskih bogomolja jesu raskošne, ručno rađene dekoracije koje prekrivaju i unutrašnjost i vanjske galerije, gotovo ne ostavljajući nijedan dio zida praznim. Ovakav stil oslikavanja džamijskih prostora bio je karakterističan za šire područje Rumelije – od današnje Makedonije do Bugarske – gdje su i unutrašnje i vanjske površine bogomolja ukrašavane živopisnim motivima.
Posebnu pažnju privlači središnji ukras kupole – spiralni ornamenti u obliku puževe kućice, iscrtani u baroknom duhu. Uz to, zidovi džamije ukrašeni su pejzažnim motivima, slikama luka i tornjeva, a na nekim mjestima prepoznatljive su i ilustracije džamija s dva minareta. Unutrašnjost je krasila drvena, bogato ukrašena mimber-galerija, što je dodatno naglašavalo spoj osmanske tradicije i lokalnog balkanskog umjetničkog izraza.
Džamija Ethem-bega arhitektonski u potpunosti pripada osmanskoj graditeljskoj tradiciji, ali svojim slikarskim rješenjima i koloritom svjedoči o specifičnom balkanskom ukusu toga vremena. Upravo ta spojnost čini je jedinstvenim kulturnim spomenikom.
Važnost džamije ogleda se i u činjenici da, zajedno s obližnjim Sahat-kulom, čini historijsko jezgro glavnog grada. Proglašena je spomenikom kulture prve kategorije u Albaniji, a njena vrijednost dodatno je prepoznata restauracijom koju je, između 2018. i 2021. godine, izvela Turska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA).
Ethem-begova džamija preživjela je i period komunističkog režima Envera Hodže, poznatog po sistematskom uništavanju vjerskih objekata i proglašavanju Albanije prvom “ateističkom državom” na svijetu. Upravo zbog toga ona se danas smatra jednim od rijetkih sačuvanih osmanskih spomenika u zemlji i mjestom koje privlači i vjernike i turiste
IZVOR: GZT
