Trumpova Amerika više nije pouzdan saveznik, a Evropa je u “ozbiljnoj nevolji”.

Rusija bi mogla biti spremna za napad na NATO „u roku od pet godina“, a očekuje se da će lideri zapadnog saveza ovog mjeseca dogovoriti povećanje vojne potrošnje na 5% BDP-a kako bi obuzdali prijetnju, izjavio je jučer generalni sekretar NATO-a Mark Rutte.

U govoru održanom u Londonu, Rutte je rekao da Savez treba „kvantni skok u našoj kolektivnoj odbrani“, što bi uključivalo značajnu obnovu naoružanja kako bi se odvratila sve militariziranija Rusija.

To bi podrazumijevalo pet puta više sredstava za protivzračnu odbranu, hiljade dodatnih tenkova i milione artiljerijskih granata kako bi se povećale zalihe i osigurala ravnoteža s trenutnim nivoima ruske proizvodnje.

Govoreći u Chatham Houseu nakon sastanka s britanskim premijerom Keir Starmerom, Rutte je rekao da očekuje da će saveznici na samitu u Hagu kasnije ovog mjeseca pristati da troše 5% BDP-a na odbranu, od čega bi 3,5% bilo osnovno vojno finansiranje.

Rutte je naglasio da „opasnost neće nestati čak ni kada rat u Ukrajini završi“, izražavajući uvjerenje da Kremlj neće izvršiti demilitarizaciju ni u slučaju prekida vatre niti mogućeg mira s Kijevom.

Na izjave je brzo reagirala Moskva. Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, rekao je da NATO „pokazuje svoje pravo lice kao instrument agresije i konfrontacije“.

Zapadni vojni stratezi vjeruju da će Rusija nastojati zadržati aktivnu i iskusnu vojsku od preko 600.000 ljudi, održati visoku razinu vojne potrošnje — oko 6,5% BDP-a — i biti sposobna da ugrozi istočno krilo NATO-a u narednih pet godina.

Tokom posjete Velikoj Britaniji, Rutte je obišao Sheffield Forgemasters, nacionaliziranu čeličanu u vlasništvu Ministarstva odbrane koja proizvodi složene komponente za nuklearne podmornice, a zatim se sastao sa Starmerom i održao govor.

Bivši premijer Holandije već neko vrijeme zagovara prijedlog da NATO članice do 2035. povećaju osnovnu vojnu potrošnju na 3,5% BDP-a, s dodatnih 1,5% za sajber i povezanu vojnu infrastrukturu.

Očekuje se da će Velika Britanija podržati plan koji bi trebao biti formalno potvrđen na samitu, kao dio napora da se zadrži podrška američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ponovno izabran i ranije je vršio pritisak da članice povećaju ulaganje na 5%.

Međutim, Rutte nije želio odrediti tačan rok za dostizanje tog cilja — ističući da su pregovori među saveznicima još u toku — iako je prvobitno predložio 2032. godinu. Neke zemlje, uključujući Veliku Britaniju, smatraju da će se dogovor postići za 2035. „Ti razgovori su još u toku“, rekao je Rutte.

Objašnjavajući potrebu za dodatnom potrošnjom, Rutte je rekao da NATO treba „povećanje za 400% u protivzračnoj i raketnoj odbrani“ u sklopu šire obnove vojnog arsenala radi održavanja vjerodostojne odbrane. „Vidimo u Ukrajini kako Rusija sije teror iz zraka, zato ćemo ojačati štit koji čuva naše nebo“, rekao je.

Također je naglasio potrebu za obnavljanjem zaliha oružja, koje su se istrošile prvo tokom posthladnoratovskog razdoblja mira, a zatim zbog masovnog slanja pomoći Ukrajini u posljednje tri godine.

„Naše vojske trebaju hiljade dodatnih oklopnih vozila i tenkova, milione artiljerijskih granata, i moramo udvostručiti kapacitete podrške – kao što su logistika, snabdijevanje, transport i medicinska podrška“, dodao je Rutte.

Velika Britanija je već obećala da će povećati vojnu potrošnju sa trenutnih 2,33% BDP-a na 2,5% do 2027, i na 3% početkom 2030-ih. No, prije sedmicu dana, Starmer je priznao da su razgovori o budućim vojnim potrebama NATO-a u toku.

„Vode se razgovori o tome koliki bi doprinos trebao biti uoči NATO samita za dvije ili tri sedmice“, rekao je premijer prilikom predstavljanja britanske strateške obrambene revizije.

Rusija je, s druge strane, ocijenila da je prijetnja prenapuhana i da će teret pasti na građane. „Evropski poreski obveznici će trošiti novac kako bi neutralizirali prijetnju za koju tvrde da dolazi iz naše zemlje, a u stvarnosti je riječ o iluzornoj prijetnji“, rekao je Peskov.

Britanska strateška obrambena revizija istaknula je da se zemlja suočava s „novom erom prijetnje“, te da Velika Britanija mora postati, kako je rekao Starmer, „spremna za borbu“.

Prošle je sedmice Fiona Hill, jedna od troje članova revizionog tima i stručnjakinja za vanjsku politiku, izjavila da Velika Britanija mora priznati da se Rusija već smatra u ratu s njom, te da SAD pod Trumpom više nisu pouzdan saveznik. „U ozbiljnoj smo nevolji“, rekla je Hill za Guardian.