U svojoj prvoj velikoj knjizi-intervjuu objavljenoj otkako je izabran na tron svetog Petra, papa Lav XIV otvoreno govori o izazovima svoga pontifikata, ratu u Gazi i Ukrajini, odnosu prema jevrejskoj zajednici te vlastitoj viziji uloge Crkve u današnjem svijetu. Knjiga-intervju, vođena s američkom novinarkom Elise Ann Allen za katolički portal Crux, pod naslovom „Lav XIV. Građanin svijeta, misionar 21. stoljeća“ izlazi ovih dana u nekoliko zemalja Evrope i Južne Amerike.
Papa je 10. jula 2025. godine u razgovoru istakao da se „riječ genocid sve češće koristi kako bi se opisalo ono što se dešava u Gazi“. Ipak, dodao je da Sveta Stolica, iz vrlo specifičnih razloga, „trenutno ne može davati službenu izjavu o tome“.
Naglasio je da postoji „tehnička definicija onoga što bi se moglo smatrati genocidom“, ali da je „činjenica da i unutar Izraela postoje dvije organizacije za ljudska prava koje su dale takvu ocjenu“.
Iako izbjegava konačnu kvalifikaciju, Papa je pozvao vjernike da ne budu „neosjetljivi na toliko užasan događaj“ i da nastave „vršiti pritisak“ kako bi se postigla promjena.
Govoreći o odnosima s jevrejskim narodom nakon početka ofanzive u Gazi, Papa priznaje da se već u prvim mjesecima njegovog pontifikata osjetio određeni pomak nabolje. „Važno je praviti razliku između onoga što čini izraelska vlada i onoga što predstavlja sama jevrejska zajednica. Kršćanstvo svoje korijene ima u judaizmu i ne smijemo zatvarati oči pred tim“, rekao je Lav XIV.
Otkrio je i da je već održao nekoliko susreta sa predstavnicima jevrejske zajednice, naglašavajući da ti „mali koraci približavanja“ imaju posebno značenje.
O ratu u Ukrajini Papa je jasno poručio: „Vatikan ne mora biti medijator.“ Objašnjava da je uloga Svete Stolice prije svega u tome da podigne glas za mir i predloži „neutralno mjesto“ gdje bi se dijalog mogao voditi.
„Sama činjenica da smo ponudili prostor za moguće pregovore između Rusije i Ukrajine bila je poruka. Predsjednik Putin me nazvao ubrzo nakon toga. Iako Vatikan nije prihvaćen kao lokacija za pregovore, sama ponuda je bila znak otvorenosti“, kazao je.
Papa naglašava da bi eventualnu posredničku ulogu trebalo razmatrati u suradnji s drugima, jer je „bitno stvoriti okruženje u kojem je moguć iskren dijalog“.
Kao prvi američki papa, Lav XIV se suočava s pitanjem odnosa prema politici u vlastitoj domovini. Jasno kaže da ne planira ulaziti u „partijske podjele“, ali i dodaje da ne bi imao „nikakav problem“ da razgovara sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom o „specifičnim pitanjima“ kao što su dostojanstvo ljudskog života i mir u svijetu.
„Želio bih ga podržati u pitanjima gdje se mogu promovirati vrijednosti mira i dostojanstva. No, postoje i događaji u Sjedinjenim Državama koji su razlog za zabrinutost“, priznao je Papa.
Podsjetio je i na važnu poruku svog prethodnika, pape Franje, posebno na njegovo pismo o tretmanu migranata, naglašavajući da Crkva u SAD-u treba nastaviti tim putem kroz hrabrost i dosljednost biskupa.
Papa ističe da se ne smatra „čovjekom koji će rješavati globalne krize“.
„Uloga Crkve nije da bude politički akter koji nudi brza rješenja, nego da donosi evanđeoske vrijednosti u javni prostor. Crkva mora imati glas i taj glas mora biti jasan, ali uvijek ukorijenjen u evanđelju“, naglasio je.
U intervjuu Lav XIV upozorava i na opasnost ideologizacije vjere: „Opasno je kada se evanđelje koristi kao instrument ideologije, umjesto da samo evanđelje bude temelj našeg djelovanja.“
Kao odgovor na izazove polarizacije, Papa ističe važnost sinodalnosti, modela u kojem se Crkva gradi kroz zajedništvo i dijalog. Priznaje da neki svećenici i biskupi to doživljavaju kao prijetnju njihovoj autoritetu, ali pojašnjava: „Sinodalnost nije oduzimanje moći, nego način da zajednički gradimo zajednicu.“
Istovremeno upozorava da sinodalnost ne znači transformaciju Crkve u „demokratsku vladu“ jer, kako kaže, „demokratija nije savršeno rješenje za sve probleme“.
IZVOR: El Mundo
