Policijski službenici oba bh. entiteta prisutni su na terenu, prate situaciju i usmjeravaju saobraćaj. BIHAMK je potvrdio da su od jutros blokirani i carinski terminali na graničnim prelazima Izačić, Velika Kladuša, Kamensko i Rača

Bosna i Hercegovina se jutros probudila u znaku blokada. Kamionski prijevoznici, okupljeni oko konzorcija Logistika BiH, počeli su provoditi najavljeni protest po tzv. francuskom modelu – zaustavljanjem prometa na strateškim cestama i carinskim terminalima. Iako su organizatori tvrdili da putnički promet neće biti blokiran, vozači širom zemlje od ranih jutarnjih sati svjedoče haotičnim scenama: kilometarske kolone, riskantna preticanja i paralizirani ulazi u gradove.

BIHAMK je izvijestio da su od šest sati potpuno blokirani teretni terminali na graničnim prijelazima s Hrvatskom (Izačić, Velika Kladuša, Kamensko, Bijača, Orašje i Bosanski Šamac) te sa Srbijom (Rača, Bosanska Gradiška, Bosanski Brod, Šepak). Saobraćaj je znatno otežan i u Sarajevu, Banjoj Luci, Zenici, Doboju, Tuzli, Travniku, Mostaru, Tešnju i drugim bh. gradovima.

Glavni zahtjev prijevoznika upućen je vlastima u Sarajevu: žele da vozači iz BiH budu izuzeti iz restrikcija koje u EU važe za putnike, poput ograničenja boravka, viznih procedura i složenih administrativnih barijera. U praksi, to znači olakšan radni režim za kamiondžije, kako bi mogli nesmetano prevoziti robu na tržište Evropske unije.

Osim toga, od Vijeća ministara BiH, Ministarstva prometa i komunikacija te Ministarstva vanjske trgovine traže ubrzavanje procedura za izdavanje potrebnih dozvola i sertifikata, uz smanjenje birokratskih prepreka koje, kako tvrde, otežavaju poslovanje u zemlji i povećavaju troškove.

Naziv „francuski model“ protestnici nisu uzeli slučajno. U Francuskoj su sindikati prijevoznika decenijama koristili taktiku blokade saobraćajnica i terminala kako bi izvršili pritisak na vlast. Rezultat su često bile hitne mjere vlade i pregovori s predstavnicima sektora.

Sličan scenario sada gledamo i u Bosni i Hercegovini: blokade nisu samo simbolične, već strateške, jer pogađaju carinske terminale i granične prijelaze – krvotok trgovine i izvoza. Time se vlastima šalje poruka da se protest ne može ignorisati niti odgoditi.

Njihovi zahtjevi su višestruki: ukidanje diskriminacije vozača iz BiH u državama EU i dosljedna primjena AETR sporazuma, ispunjenje obećanja Ministarstva komunikacija i prometa BiH o izmjenama pravilnika, finansijsko rasterećenje prijevoznika kroz povrat 50 posto akciza i popust od 50 posto na putarine, kao i dobijanje statusa izvoznika usluga. Posebno insistiraju na ubrzanju rada graničnih prijelaza, inspekcijskih i carinskih procedura, kako bi se izbjegla višesatna čekanja.

Prvi efekti blokade već se osjećaju. Transport robe prema Hrvatskoj i Srbiji usporen je ili potpuno zaustavljen, što direktno pogađa trgovinu i industriju. Kašnjenja u lancima opskrbe mogla bi već za nekoliko dana izazvati nestašice sirovina za domaće fabrike, dok trgovci upozoravaju na moguće poremećaje u snabdijevanju prehrambenim i industrijskim proizvodima.

Ovaj protest dolazi u trenutku kada je Vijeće ministara BiH već pod pritiskom zbog sporih reformi na evropskom putu zemlje. Prijevoznici, kao moćna ekonomska grana, dodatno otvaraju pitanje koliko vlasti imaju sluha za realne potrebe poslovne zajednice.

Ako vlasti brzo ne ponude konkretna rješenja, BiH bi mogla svjedočiti dugotrajnim blokadama koje će paralizirati ekonomiju i izazvati nezadovoljstvo građana. Protest tako postaje i politički test: hoće li institucije reagovati proaktivno ili će nastaviti s birokratskim odugovlačenjem?

Za danas u 12 sati zakazana je press konferencija Logistike BiH pod nazivom „Protest do ispunjenja zahtjeva“. Na njoj bi trebali biti saopćeni rezultati prvih razgovora s vlastima ili, u suprotnom, najava daljeg radikaliziranja protesta.

Povodom optužbi da je ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto 70 dana ignorisao prijedloge prijevoznika, iz resornog ministarstva stiglo je oštro reagiranje.

„Nije istina da smo šutjeli. Posljednji sastanak održali smo 14. augusta. Redovno smo inicirali komunikaciju, upravo radi partnerstva i traženja rješenja. Ali, od početka je bilo jasno da motivi prijevoznika i motivi Konzorcija nisu isti“, navodi se u saopćenju.

Ministarstvo podsjeća da je ministar Forto predložio Vijeću ministara formiranje Odbora za olakšice u transportu, ali da su ministri iz SNSD-a oborili inicijativu – uz podršku samog rukovodstva Konzorcija.

„Postavlja se pitanje zašto se bježi od sistemskog rješenja i koordinacije svih nadležnih institucija“, naglasili su iz ministarstva.

Iz Ministarstva komunikacija i prometa tvrde da već rade na mjerama u svojoj nadležnosti. Među njima su:

uvođenje treće registarske oznake u roku od 72 sata, izmjene pravilnika o registraciji vozila su izrađene i u septembru se očekuje usvajanje,

licenciranje i administrativne procedure – izmjene pravilnika u završnoj fazi,

upis profesionalne kvalifikacije vozača (Code 95) – pravilnik je finaliziran i objava slijedi u oktobru,

platforma za digitalni CEMT – sistem je već u funkciji, uz osigurane prijevode na jezike u BiH,

digitalizacija eCMR (elektronski tovarni list) – inicijativa ministarstva je odobrena i u toku je sklapanje međunarodnog sporazuma.

„Naš resor ne može utjecati na pravo boravka profesionalnih vozača u EU – to je pitanje Šengenskog sporazuma. Također, nismo nadležni za akcize, carinske režime ni entitetske putarine. Vozači i njihovi predstavnici znaju ko je za šta nadležan, ali to rijetko spominju. Pitamo se – ako je boravak vozača u Šengenu regionalni problem svih zemalja Zapadnog Balkana, koga zapravo blokiramo unutar BiH?“, stoji u završnici saopćenja.