U trenucima kada je ilegalni prelazak državne granice otežan, cijena krijumčarskih usluga raste; kada je prolaz lakši, iznosi padaju. Tako realnost migrantske rute opisuje izvor 24Sata iz Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske, komentirajući zarade krijumčara migranata, koje su posljednjih mjeseci dosezale od nekoliko stotina do čak hiljadu eura po osobi. Upravo taj novčani motiv, uprkos pojačanim policijskim kontrolama i gotovo svakodnevnim hapšenjima, održava krijumčarske mreže aktivnima
Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović nedavno je izjavio da je početkom oktobra zabilježeno 54 posto manje nezakonitih migracija nego u istom periodu prošle godine. Međutim, pad broja ilegalnih prelazaka nije značio i kraj posla za krijumčare. Samo prošle godine u Hrvatskoj je uhapšeno oko 500 krijumčara, uglavnom stranih državljana, koji nakon privođenja u pravilu završavaju u istražnom zatvoru. Ni ove godine broj privedenih ne pada ispod nekoliko stotina.
Prema informacijama iz MUP-a, zarada krijumčara zavisi od više faktora: dužine i rizičnosti rute, ali i nacionalnosti migranata. “Cijene variraju od krijumčara do krijumčara. Za Iračane se kreću oko 500 eura, dok Kinezi i Turci plaćaju i do 1000 eura po osobi”, navodi izvor. Upravo takvi iznosi čine krijumčarenje jednim od najprofitabilnijih oblika organiziranog kriminala na balkanskoj ruti.
Podaci Frontexa pokazuju da je u prvoj polovini ove godine registrovano 75.900 ilegalnih migranata, najčešće iz Afganistana, Turske i sve češće Egipta. Hrvatska je pritom i tranzitna i povratna zemlja: tokom 2025. godine iz drugih članica EU u Hrvatsku je vraćeno 1.047 migranata, dok je ona u druge države vratila više od 6.600 osoba.
Kriminalist i sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila pojašnjava da migrantska ruta nije fiksna. “Ruta je svuda gdje se granica može lakše prijeći. Prelazak preko Save, hladne, mutne i opasne rijeke, pokazuje koliki se rizik preuzima. Onaj ko se odluči na takav put spreman je ugroziti i tuđe i vlastite živote zbog zarade”, kaže Cvrtila.
Prema njegovim riječima, Hrvatska ostaje tipična protočna zemlja, dok se ključni problem nalazi u politici Evropske unije prema ilegalnim migracijama. “Ilegalni prelazak granice za evropske građane nosi sankcije, dok se migrantima omogućava azil gotovo automatski. Takav pristup stvara sistemsku slabost”, upozorava Cvrtila.
Dok broj prelazaka opada, policija svakodnevno pokušava spriječiti nove ilegalne ulaske. Uz termovizijske kamere, mobilne nadzorne sisteme i pojačane patrole, rijeka Sava ostaje jedna od najopasnijih tačaka rute i simbol rizika koji krijumčari pretvaraju u profit.
IZVOR: 24Sata
