Marokanski krivični zakon predviđa kazne za “vrijeđanje islama” od šest mjeseci do dvije godine zatvora, uz novčanu kaznu. Međutim, ukoliko se uvreda počini javno – što obuhvata i objave na društvenim mrežama – zatvorska kazna može doseći i do pet godina
Jedna od najpoznatijih marokanskih feministkinja, Ibtissam Lachgar, poznata pod nadimkom Betty, 27. augusta izlazi pred sud u Rabatu pod optužbom za “uvredu islamske religije”. Proces je zakazan nakon što je 50-godišnja aktivistkinja osmog augusta na društvenim mrežama objavila fotografiju u majici na kojoj je stajao natpis: “Allah is a lesbian” – riječ Allah napisana je arapskim pismom, a ostatak poruke na engleskom jeziku.
Uz fotografiju, Lachgar je dodatno nazvala islam “fašističkom” i “mizoginom religijom”. Objave su izazvale snažnu lavinu reakcija u javnosti i na društvenim mrežama, koje su ubrzo ispunjene uvredama i prijetnjama na račun feministkinje. Samo pet dana kasnije, 13. augusta, kraljevski tužilac pri Prvostepenom sudu u Rabatu naložio je pokretanje istrage protiv nje zbog “objave koja sadrži uvredu islamske religije”.
Od tada je Lachgar u pritvoru i čeka suđenje. Njena advokatica, Naima Elguellaf, zatražila je odgodu procesa kako bi pripremila odbranu, kao i puštanje klijentice iz pritvora do početka suđenja. Sud je oba zahtjeva odbio, ostavivši je iza rešetaka do 27. augusta.
Marokanski krivični zakon predviđa kazne za “vrijeđanje islama” od šest mjeseci do dvije godine zatvora, uz novčanu kaznu. Međutim, ukoliko se uvreda počini javno – što obuhvata i objave na društvenim mrežama – zatvorska kazna može doseći i do pet godina.
Slučaj Lachgar otvara staru debatu o granicama slobode govora u Maroku, zemlji čija je zvanična religija islam, a čiji zakon i dalje kriminalizira blasfemiju, homoseksualnost i seksualne odnose van braka.
Rođena u imućnoj porodici, Lachgar je pohađala francuski licej u Rabatu, a zatim studirala kliničku psihologiju, kriminologiju i viktimologiju u Parizu. Od mladih dana otvoreno se deklarisala kao ateistkinja i lezbejka.
Godine 2007. osnovala je Alternativni pokret za individualne slobode (MALI), s kojim je vodila brojne provokativne kampanje. Najpoznatija akcija bila je organizacija “piknika usred Ramazana” 2009. godine, kada su članovi pokreta u javnosti, usred dana, prkosno prekinuli post. Policija je brzo prekinula okupljanje, a događaj je izazvao burne reakcije u društvu.
Četiri godine kasnije, MALI je organizovao “poljubac u znak protesta”, kada su se parovi, uključujući i istospolne, ljubili pred kamerama. Time su branili dvoje tinejdžera, 15-godišnjaka i 14-godišnjakinju, koji su uhapšeni nakon što su na Facebooku objavili svoju zajedničku fotografiju poljupca. “Naša poruka je bila da branimo ljubav – slobodu da voliš i da se ljubiš slobodno”, rekla je tada Lachgar u intervjuu za francuske medije.
Do sada je, uprkos provokativnim akcijama, izbjegavala ozbiljnije sudske procese, ali ovog puta vlasti su reagovale odlučnije.
Njena posljednja provokacija naišla je na gotovo jednoglasnu osudu u zemlji. Mustapha Ramid, bivši ministar pravde i poznati islamist, izjavio je da je riječ o “premišljenoj i namjernoj uvredi vjerskog svetog”, koja mora biti kažnjena u skladu sa zakonom.
Abderrazak Boughanbour, predsjednik Marokanske lige za odbranu ljudskih prava, takođe je ocijenio da Lachgarova gesta “prevazilazi granice slobode izražavanja”. Sličan ton prenijeli su i brojni novinari, među kojima i Patricia Medjidi Juez, koja je napisala: “Sloboda, da – ali ne razvrat.”
Pojedini komentatori čak smatraju da bi eventualna zatvorska kazna mogla biti i vid zaštite Lachgar, jer je svojim istupom ozbiljno ugrozila vlastiti život, što pokazuju i brojne prijetnje smrću koje svakodnevno dobija putem društvenih mreža.
Unutar Maroka, samo nekolicina glasova stala je u njenu odbranu. Među njima je i Souad Brahma, predsjednica Marokanskog udruženja za ljudska prava – jedinog nezavisnog i aktivnog u tom polju. Ona je istakla da je riječ “prije svega o slobodi izražavanja i mišljenja, zagarantovanoj međunarodnim konvencijama”, te je pozvala na njeno oslobađanje i pravedno suđenje.
Podrška je zato stigla izvan granica Maroka. Francuske feministkinje su prošle subote organizovale protest ispod Ajfelovog tornja, noseći transparent s porukom “Blasfemija nije zločin”. Slične akcije najavljene su i u Španiji: 27. augusta, na dan suđenja, ispred marokanskih konzulata u Barceloni, Madridu i Algecirasu, feminističke grupe planiraju proteste solidarnosti.
Uprkos strogoći zakona, marokansko društvo pokazuje određeni stepen tolerancije – posebno među imućnijim slojevima. U velikim gradovima postoje barovi i prostori koje posjećuje LGBTQ+ zajednica, pod uvjetom da se sve odvija diskretno.
Jedini konkretan zakonski pomak u skorije vrijeme bio je ukidanje obaveze posjedovanja porodične knjižice kao dokaza o braku za heteroseksualne parove prilikom prijave u hotel. No, ta formalnost je i ranije važila samo za Marokance, dok turisti nikada nisu bili obavezni da je posjeduju.
IZVOR: El Confidencial
