Procjenjuje se da je više od 200 ljudi uhapšeno od zabrane iz 5. jula – prve zabrane grupe direktne akcije – koja je stavila Palestinsku akciju u isti red sa grupama poput Islamske države i Boko Harama.

Suosnivačica grupe Palestinska akcija može pokrenuti do sada neviđeni pravni postupak protiv odluke britanske ministrice unutrašnjih poslova Yvette Cooper da zabrani ovu grupu na osnovu zakona o borbi protiv terorizma, presudio je jučer sudija Visokog suda.

Sudija Chamberlain izjavio je da bi naredba o zabrani ove grupe direktne akcije mogla nanijeti „značajnu štetu javnom interesu“ zbog mogućeg „efekta zastrašivanja“ kada je riječ o legitimnom političkom govoru.

Sudija se osvrnuo i na slučaj Laure Murton, koja je bila suočena s prijetnjom hapšenja od strane naoružanih policajaca zato što je držala natpis „Slobodna Gaza“ i palestinsku zastavu.

Odluka sudije Chamberlaina prvi je slučaj da je nekoj organizaciji zabranjenoj po zakonima o terorizmu odobreno pravo da sudskim putem ospori zabranu.

Sudija je rekao: „Ako je, kako tvrdi tužiteljica, naredba o zabrani vjerovatno imala značajan efekat zastrašivanja na legitimni politički govor hiljada ljudi, to bi nanijelo ozbiljnu štetu javnom interesu. Izvještaji o policijskom ponašanju, kao što je spomenuto… mogli bi dodatno zastrašiti one koji žele izraziti legitimna politička mišljenja. Taj efekat se može opravdano smatrati indirektnom posljedicom naredbe o zabrani.“

Dodao je: „Smatram da je razumno tvrditi da naredba o zabrani predstavlja nesrazmjerno miješanje u prava iz člana 10. i 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima (sloboda izražavanja i okupljanja).“

Suosnivačica Palestinske akcije Huda Ammori ovu je odluku nazvala „historijskom“, posebno „u trenutku kada se demonstranti – uglavnom stariji građani – odvode u policijskim kombijima, drže u pritvoru preko 24 sata, pretresaju im se kuće i suočavaju se s krivičnim gonjenjem, samo zato što drže natpise protiv genocida i izražavaju podršku Palestinskoj akciji.“

Procjenjuje se da je više od 200 ljudi uhapšeno od zabrane iz 5. jula – prve zabrane grupe direktne akcije – koja je stavila Palestinsku akciju u isti red sa grupama poput Islamske države i Boko Harama.

Trodnevno suđenje u novembru dodatno će staviti pod lupu odluku ministrice Cooper i stvoriti pravnu nesigurnost oko slučajeva osoba uhapšenih pod Zakonom o terorizmu zbog povezanosti s Palestine Action – kao i onih koje bi mogle biti uhapšene u budućnosti.

Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdilo je da je nadležna instanca za žalbu Proscribed Organisations Appeal Commission (POAC), koju je Parlament upravo za to i osnovao, a ne Visoki sud.

Međutim, sudija Chamberlain ocijenio je da POAC vjerovatno ne bi mogao razmotriti slučaj prije sredine sljedeće godine, dok bi sudska revizija mogla biti održana već na jesen – a postoji jak javni interes da se to riješi što prije.

U suprotnom, osobe optužene za krivična djela pod Zakonom o terorizmu mogle bi pokušati osporiti zakonitost zabrane pred različitim sudovima, što bi moglo dovesti do „pravnog haosa“, rekao je sudija.

Drugi osnov za dopuštanje sudske revizije, pored pitanja slobode govora i protesta, jeste i to što Cooper nije konsultirala Palestine Action prije nego što ih je zabranila, iako, prema sudiji, „postoje opravdani razlozi za tvrdnju da je imala dužnost da to učini“.

Sudija nije dao dozvolu Ammori da ospori odluku vlasti po šest drugih osnova, uključujući tvrdnju da ministrica unutrašnjih poslova nije prikupila dovoljno informacija o djelovanju Palestine Action, niti o posljedicama zabrane na osobe povezane s grupom.

U presudi je sudija Chamberlain spomenuo i „pogoršanje humanitarne situacije u Gazi“, citirajući izjavu britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja i ministara 27 drugih zemalja, koji su prošle sedmice saopštili: „Patnje civila u Gazi dosegle su nove dubine.“

Dokumenti u predmetu pokazuju da je Cooper tri mjeseca održavala privatne konsultacije sa savjetnicima u vezi s potencijalnom zabranom. U jednom trenutku odlučila se za zabranu, ali je dva dana kasnije odustala. Konačnu odluku donijela je 20. juna, nekoliko sati nakon što je Palestine Action objavila da su njeni članovi upali u britansku zračnu bazu Brize Norton i sprejom išarali dva vojna aviona.

Dana 7. marta, Zajednički centar za analizu terorizma (JTAC), tijelo koje djeluje u sklopu MI5, izradio je povjerljiv izvještaj u kojem se navodi da većina aktivnosti Palestine Action ne bi trebala biti klasificirana kao terorizam, jer grupa „primarno koristi taktike direktne akcije“, koje obično rezultiraju manjom materijalnom štetom. „Uobičajene taktike uključuju grafite, manju vandalizaciju, okupaciju prostora i vezivanje“, dodaje se.

Ipak, JTAC je zaključio da Palestine Action treba zabraniti, uz tvrdnje da protesti eskaliraju i da su najmanje tri protesta predstavljala teroristička djela.

Zvaničnici iz Whitehalla također su podržali zabranu, iako su priznali da bi to bilo „relativno novo“, budući da „nema poznatog presedana za zabranu organizacije samo zbog djelovanja koje se svodi na ozbiljnu štetu imovini“.

Od kraja marta, zvaničnici su više puta preporučivali zabranu, ali Cooper nije donosila konačnu odluku, često tražeći dodatne informacije. Dana 14. maja podržala je zabranu, ali je dvije noći kasnije odlučila da je odloži.

U službenim bilješkama zabilježeno je da je 20. juna u 14:15 Cooper odlučila da zabrana Palestine Action bude donesena „brzo“.

Sud je odbacio zahtjev Ammorinih advokata da se zabrana suspenduje do novembarskog suđenja. Također je odbijen pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da uloži žalbu na odluku suda u vezi s POAC-om.

Na prošlosedmičnom ročištu, Ammorini advokati istaknuli su i slučaj jednog muškarca uhapšenog u Leedsu zbog toga što je nosio transparent sa satiričnom porukom iz magazina Private Eye, na kojem je pisalo:

„Neprihvatljiva akcija za Palestinu: prskanje vojnog aviona.

Prihvatljiva akcija za Palestinu: pucanje na Palestince dok čekaju u redu za hranu.“