Sutra se ponovo sastaje Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine a u fokusu je višegodišnja finansijska nepravda: Republika Srpska, zahvaljujući „zamrznutim“ koeficijentima iz 2023, zadržala je oko 100 miliona KM koji pripadaju Federaciji. Državni ministar finansija Srđan Amidžić i kadrovi iz RS-a godinama odbijaju izmjene pravilnika i zakonitu raspodjelu prihoda, dok UO radi u nezakonitom sastavu. Zato je stav eksperta Federacije BiH Zijada Krnjića, da bez rasprave o poravnanju i koeficijentima nema glasanja o izmjeni pravilnika neophopdnog za otvaranje prelaza Gradiška, potpuno ispravan.
Za sutra je zakazana je nova sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO), a ključna tačka ponovo je izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, neophodna za početak rada novog graničnog prijelaza Gradiška – Novi most / Gornji Varoš. No, suštinski spor i politička blokada nemaju veze s carinicima već s višegodišnjim odbijanjem predstavnika iz Republike Srpske da prihvate zakonitu raspodjelu prihoda od indirektnih poreza.
U središtu ozbiljnih sporova nalazi se ekspert iz Federacije BiH, Zijad Krnjić, koji je na posljednjoj sjednici odbio glasati za izmjene Pravilnika sve dok se na dnevni red ne uvrsti i rasprava o poravnanju i koeficijentima raspodjele prihoda od PDV-a. Njegov zahtjev nije bio politički hir, nego insistiranje na elementarnom poštivanju zakona: koeficijenti se moraju utvrđivati svaka tri mjeseca, a Upravni odbor to ne radi već godinama.
Pod vodstvom predsjedavajućeg Srđana Amidžića, sistem je praktično „zamrznut“ na koeficijentima iz 2023. godine, u trenutku kada su oni bili izuzetno povoljni za RS. U međuvremenu, ekonomski pokazatelji su se promijenili, ali Amidžić i kadrovi iz RS-a uporno odbijaju svako ažuriranje pravilnika i svaku izmjenu raspodjele sredstava. Prema procjenama, RS je na osnovu takve nezakonite prakse iz budžeta FBiH zadržala oko 100 miliona KM.
U tom kontekstu, Krnjićev postupak da ne pristane na sjednicu koja bi raspravljala samo o jednoj tački i time legitimirala daljnje ignoriranje zakonskih obaveza pokazao se potpuno opravdanim. Upravni odbor ne može selektivno birati šta će poštovati, a šta ne. Još je licemjernije da iz stranke čiji predsjednik u javnom prostoru vrijeđa Bošnjake nazivajući ih „amebama“, istovremeno odbijaju vratiti novac Federaciji i blokiraju zakonite procese raspodjele prihoda.
Sudeći prema predloženom dnevnom redu, Amidžić je sada, pod pritiskom i logikom činjenica, bio primoran uvrstiti odluke o koeficijentima i poravnanjima za 2023., 2024. i 2025. godinu. No, to što se tačke nalaze na dnevnom redu ne znači da će biti usvojene: Upravni odbor je već godinama talac političke volje entitetskih kadrova koji pod svaku cijenu žele zadržati finansijsku korist po osnovu zastarjelih koeficijenata.
Sutrašnja sjednica tako će biti test ne samo zakonitosti, izmjena Pravilnika za Granični prelaz Gradiška sama po sebi je tehnička formalnost, otvaranje novog prijelaza zakazano je za 11. decembar, ali se našla u središtu krize zato što većina u UO UIO pokušava izbjeći raspravu o suštinskom problemu: nezakonito zadržanim sredstvima i nepoštivanju redovne metodologije raspodjele.
Dodatni primjeri nezakonitog djelovanja Upravnog odbora jasno pokazuju da problem nije epizodan nego sistemski. Prije svega, UO već duže vrijeme radi u nepotpunom sastavu, budući da pozicija eksperta iz Vijeća ministara BiH nije popunjena, iako je zakonski obavezna. Time se narušava ravnoteža u odlučivanju i otvara prostor dominaciji entitetskih kadrova iz RS-a, što kompromituje zakonitost svih odluka.
Nadalje, predsjedavajući Srđan Amidžić, iako u UO sjedi po osnovu državne funkcije, ponaša se kao entitetski predstavnik i zloupotrebljava poziciju da bi provodio interese RS-a, uključujući primjenu metoda koje se u materijalu eksplicitno opisuju kao nezakonite. Jedna od najtežih posljedica takvog djelovanja jeste nezakonito zadržavanje novca Federaciji BiH, procijenjeno na oko 100 miliona KM, što je direktna posljedica blokiranja izmjena koeficijenata i poravnanja.
Uz to, kadrovi iz RS-a kontinuirano odbijaju da UO uopće raspravlja o temama koje su zakonska obaveza, poput raspodjele prihoda i međuentitetskih poravnanja, insistirajući da se odlučuje samo o tačkama koje njima odgovaraju, čime se rad UO pretvara u selektivan i politički instrument.
Konačno, kršenje procedure vidljivo je i u pokušajima predsjedavajućeg da sjednice ograniči na jednu tačku dnevnog reda, ignorišući nužne financijske odluke, što predstavlja svjesno zaobilaženje procedura i potkopavanje zakonitosti rada institucije.
Dok god se to pitanje ne riješi, nijedna sjednica neće biti ni tehnička ni rutinska. I zato je stav Zijada Krnjića, da se na dnevnom redu moraju naći sve tačke, a ne samo one koje odgovaraju jednom entitetu, jedini ispravan i jedini u skladu sa zakonom.









