Pred najvišim sudom Ujedinjenih nacija u Hagu otvoren je proces koji bi mogao promijeniti način na koji se u međunarodnom pravu dokazuje genocid. Međunarodni sud pravde razmatra tužbu Gambija protiv Mijanmar zbog brutalnih vojnih operacija nad Rohingya muslimanima. Preživjeli svjedoče o masovnim ubistvima, silovanjima i spaljenim selima, dok pravnici upozoravaju da bi ovaj slučaj mogao postaviti presedan za buduće optužbe za genocid
U sudnici u Hagu, pred najvišom sudskom instancom Ujedinjenih nacija, ove sedmice započeo je proces koji bi mogao postati jedna od ključnih prekretnica u savremenom međunarodnom pravu. Pred Međunarodni sud pravde (ICJ) otvoren je slučaj genocida protiv Mijanmara, zbog brutalnih vojnih operacija nad muslimanskom manjinom Rohingya u periodu 2016–2017. godine.
Među onima koji su došli u Hag da svjedoče nalazi se i Monaira, izbjeglica koja je 2017. bila prisiljena napustiti svoj dom kada je mijanmarska vojska pokrenula takozvane „operacije čišćenja“ u rohindžijskim selima. Tokom nasilja, njen brat je odveden od vojnika, ubijen, a kuća spaljena. „Djeca su bacana u vatru pred mojim očima“, svjedoči Monaira, koja je također bila silovana od pripadnika vojske.
Danas živi u izbjegličkom kampu u Bangladešu, ali je doputovala u Hag kako bi pratila ročišta. „Konačno imam osjećaj da se naš glas čuje i da se može dogoditi nešto pozitivno za našu zajednicu“, kazala je.
Slučaj je pokrenula Gambija, koja tvrdi da su vojne operacije Mijanmara imale jasnu namjeru uništenja Rohingya kao grupe. Tokom tih operacija više od 700.000 ljudi pobjeglo je u Bangladeš. Ministar pravde Gambije Dawda Jallow izjavio je da se ne radi o apstraktnom pravnom sporu, već o „stvarnim ljudima, stvarnim pričama i stvarnoj grupi ljudi, Rohingyama Mijanmara, koji su bili meta uništenja“.
Ovo je prvi genocidni slučaj ove razine pred ICJ-om u više od deset godina i već sada se smatra potencijalnim presedanom. Sud će, između ostalog, razmatrati može li se genocidna namjera dokazivati ne samo iz eksplicitnih naredbi, nego i iz kumulativnog obrasca nasilja, prisilnog raseljavanja i javne retorike. Mijanmar negira optužbe za genocid, a svoje argumente iznijet će u periodu do 20. januara. Postupak se završava 29. januara.
Za razliku od uobičajene prakse ovog suda, u ovom predmetu predviđeno je i svjedočenje preživjelih. Tun Khin, predsjednik Burmese Rohingya Organisation UK i Arakan Rohingya National Council, ističe da je ovo „prvi put nakon decenija kršenja međunarodnog prava da se mijanmarska vojska mora braniti pred sudom“. Prema njegovim riječima, riječ je o velikom koraku na dugom putu ka pravdi i odgovornosti.
ICJ je još 2020. izrekao privremene mjere, naloživši Mijanmaru da spriječi daljnje genocidno nasilje i sačuva dokaze o ranijim zločinima. Organizacije za ljudska prava, međutim, upozoravaju da se zločini nastavljaju. Shayna Bauchner iz Human Rights Watcha govori o „začaranom krugu zlostavljanja i nekažnjivosti“ koji mora biti prekinut, počevši od poštivanja sudskih naloga.
Paralelno s ovim procesom, Međunarodni krivični sud (ICC) vodi vlastitu istragu. Tužilac je 2024. zatražio nalog za hapšenje komandanta mijanmarske vojske Min Aung Hlainga zbog zločina protiv čovječnosti. Iako su dva postupka pravno odvojena, zajedno čine snažan pritisak na vojnu huntu.
Za Monairu i druge preživjele, proces u Hagu ima i dublje značenje. „Ovo je priznanje onoga što smo preživjeli“, kaže ona. Bez obzira na političke promjene koje mogu doći, sudski zapis i presude ostat će trajni podsjetnik i potencijalni temelj za buduću pravdu.
IZVOR: The Guardian Weekly
