U Bruxellesu raste frustracija zbog nove prijetnje vetom iz Budimpešte. Mađarska vlada najavila je blokadu zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu i novog paketa sankcija Rusiji, pozivajući se na spor oko isporuke nafte kroz naftovod Družba. Evropski ministri upozoravaju da takav potez dovodi u pitanje jedinstvo Unije upravo u trenutku kada se obilježava godišnjica ruske invazije i dok rat ulazi u petu godinu. Iza oštre diplomatske razmjene stoje energetski interesi, izborna politika u Mađarskoj i sve dublje pukotine unutar Evropske unije

Bruxelles posljednjih dana pojačava politički pritisak na Mađarsku nakon što je vlada premijera Viktora Orbána zaprijetila vetom na ključne odluke Europske unije,  novi paket sankcija Rusiji i zajam vrijedan 90 milijardi eura namijenjen Ukrajini. Spor se zaoštrava u osjetljivom trenutku, uoči obilježavanja četvrte godišnjice početka ruske invazije, dok rat ulazi u petu godinu.

Evropska komisija otvoreno upozorava da bi mađarska blokada mogla potkopati kredibilitet cijele Unije. Glasnogovornica Komisije Paula Pinho podsjetila je da su svi čelnici država članica, uključujući i Orbána, već pristali na politički dogovor o zajmu za Ukrajinu tokom sastanka Evropskog vijeća u decembru.

„Postignut je politički dogovor između svih šefova država i vlada, uključujući i lidera koji sada prijeti blokadom“, rekla je Pinho. „Ako svi lideri koji su se obavezali na ovaj zajam imaju kredibilitet, sada je trenutak da to pokažu. Očekujemo da svi, uključujući premijera Orbána, ispune obavezu preuzetu u decembru.“

Nakon dugih pregovora krajem prošle godine, 27 članica EU-a dogovorilo je finansijski paket pomoći za Kijev koji bi se finansirao iz budžeta Unije. Mađarska, Slovačka i Češka pristale su na dogovor pod uvjetom da same ne moraju učestvovati u finansiranju zajma.

Međutim, vlada u Budimpešti sada prijeti blokadom konačnog odobrenja. Glasanje je planirano upravo u trenutku kada bi predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća António Costa trebali doputovati u Kijev na obilježavanje godišnjice početka rata.

Orbánova vlada u posljednjim sedmicama dodatno je zaoštrila retoriku prema Ukrajini, dijelom i zbog političke situacije u zemlji uoči parlamentarnih izbora koji se očekuju u aprilu.

Paralelno s prijetnjom blokade zajma, Mađarska, zajedno sa Slovačkom, najavila je i veto na dvadeseti paket sankcija protiv Rusije, koji je trebao biti usvojen na sastanku ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu.

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó branio je tu odluku tvrdnjom da Ukrajina ugrožava energetsku sigurnost njegove zemlje. „Ukrajina mrzi Mađarsku“, izjavio je Szijjártó po dolasku u Bruxelles. Poručio je da će Budimpešta zadržati veto sve dok Kijev ne obnovi isporuke ruske nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj preko naftovoda Družba.

Isporuke su prekinute u januaru nakon što je, prema tvrdnjama Ukrajine, ruski napad dronom oštetio infrastrukturu na istoku zemlje. Budimpešta, međutim, tvrdi da ne postoje tehničke prepreke za nastavak transporta i da je riječ o političkoj odluci ukrajinskih vlasti.

„Ukrajinci neće dobiti pristup ratnom zajmu, niti će biti dvadesetog paketa sankcija sve dok se igraju s našom energetskom sigurnošću“, rekao je Szijjártó, optužujući Kijev za „ucjenu“.

Mađarski potez izazvao je snažne reakcije među saveznicima Ukrajine. Ministri vanjskih poslova više država članica otvoreno su kritizirali Budimpeštu na sastanku u Bruxellesu.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je da je „zaprepašten mađarskim stavom“ te ocijenio da nije prihvatljivo koristiti vlastitu historiju borbe za slobodu kako bi se, kako je rekao, potkopavao evropski suverenitet.

Litvanski ministar Kęstutis Budrys rekao je da je „uznemiren i frustriran“, naglasivši da razlozi koje navodi Mađarska ne odgovaraju ni evropskim potrebama ni sigurnosnim interesima kontinenta.

Jednu od najoštrijih poruka uputio je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski, podsjetivši na sovjetsku intervenciju u Mađarskoj 1956. godine.

„Šokira me to što su Mađari nekada razumjeli šta znači suprotstaviti se ruskoj vojsci, a Ukrajina upravo sada vodi takvu borbu“, rekao je Sikorski. „Očekivao bih od Mađarske mnogo više solidarnosti.“

On je također ocijenio da Orbán u domaćoj politici pokušava prikazati Ukrajinu kao neprijatelja kako bi ojačao svoju poziciju pred izbore.

Iako su pojedini ministri najavili da će pokušati uvjeriti Budimpeštu da promijeni stav, u Bruxellesu nema mnogo optimizma da će spor biti brzo riješen.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas upozorila je da ne očekuje pomak tokom istog dana, ali je naglasila da će pritisak na Mađarsku biti nastavljen.

Sličnu procjenu iznijela je i rumunska ministrica Oana-Silvia Țoiu, koja je kazala da nije sigurna hoće li sankcije biti usvojene odmah, ali podsjeća da su i ranije postojale slične blokade koje su na kraju prevladane.

U diplomatskim krugovima podsjeća se da je Mađarska i u prethodnim slučajevima blokirala sankcije ili pomoć Ukrajini, ali bi na kraju popustila nakon pregovora i određenih ustupaka iz Bruxellesa.

Zbog toga mnogi u EU vjeruju da je i ova kriza dio šire političke igre između Budimpešte i evropskih institucija, igre čiji ishod može imati ozbiljne posljedice po jedinstvo Unije u trenutku kada rat u Ukrajini ulazi u novu, neizvjesnu fazu.