Donacije privatnih biblioteka prepoznate su kao posebno bogatstvo, ne samo zbog broja knjiga, nego i zbog njihove intelektualne i simboličke vrijednosti. U posljednje vrijeme Biblioteka je zaprimila niz izuzetno vrijednih zbirki, među kojima posebno mjesto zauzima privatna biblioteka rahmetli književnice Ajše Zahirović, koja je cijelu svoju zbirku testamentom ostavila upravo ovoj instituciji.
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, jednoj od najznačajnijih kulturnih institucija u Bosni i Hercegovini, donacije privatnih biblioteka i legata već stoljećima predstavljaju ključni način očuvanja znanja, kulturne memorije i naučnog kontinuiteta, a taj proces i danas ostaje temeljni stub razvoja njenih fondova.
Kako pojašnjava mr. Ejla Ćurovac, viša bibliotekarka ove institucije, fondovi Biblioteke kontinuirano se obogaćuju kombinacijom planske nabavke i donacija. Redovna kupovina građe odvija se prvenstveno na sajmovima knjiga u Sarajevu, a povremeno i u Zagrebu i Beogradu, u skladu s finansijskim mogućnostima Biblioteke i potrebama korisnika.
Posebno važnu ulogu imaju institucionalne donacije, poput višegodišnje podrške Fondacije za bibliotečku djelatnost, zahvaljujući kojoj se fondovi svake godine uvećaju za oko 200 novih naslova. Ipak, naglašava Ćurovac, identitetsku i sadržajnu dubinu Biblioteci daju upravo privatne donacije.
Donacije privatnih biblioteka prepoznate su kao posebno bogatstvo, ne samo zbog broja knjiga, nego i zbog njihove intelektualne i simboličke vrijednosti. U posljednje vrijeme Biblioteka je zaprimila niz izuzetno vrijednih zbirki, među kojima posebno mjesto zauzima privatna biblioteka rahmetli književnice Ajše Zahirović, koja je cijelu svoju zbirku testamentom ostavila upravo ovoj instituciji.
Donacije knjiga
“Donacije predstavljaju najvažniji način bogaćenja naših fondova”, istakla je Ćurovac, pojašnjavajući da privatne biblioteke često u sebi nose cjelovite intelektualne svjetove svojih vlasnika.
Takve zbirke, osim publikacija, sadrže bilješke, posvete, rukopise i arhivsku građu, što istraživačima omogućava dublje razumijevanje konteksta u kojem su nastajale. Zahvaljujući toj praksi, Biblioteka danas čuva brojne historijski važne privatne zbirke, koje svjedoče o kontinuitetu znanja i njegovanja kulturne memorije u Bosni i Hercegovini.
Posebna vrijednost donacija ogleda se u rukopisnoj građi, koja zauzima istaknuto mjesto u fondovima Biblioteke. Upravo zahvaljujući takvim donacijama, rukopisni fond je 2017. godine upisan u UNESCO-ov Registar “Pamćenje svijeta”, posvećen pokretnoj svjetskoj kulturnoj baštini.
“Biblioteka se prepoznaje kao mjesto koje će na najbolji način čuvati, katalogizirati, zaštititi i dati na korištenje zbirke koje su donatori godinama brižno prikupljali” naglasila je Ćurovac.
Donacije imaju i širi društveni i historijski značaj, jer predstavljaju svjedočanstva vremena u kojem su nastajale. U fondovima Biblioteke danas se nalazi više od stotinu pojedinačnih kolekcija, od džamijskih i medresanskih biblioteka do privatnih kućnih zbirki, koje su iz ličnog prostora svojih vlasnika prešle u javno dobro.
Legati, kao poseban oblik donacije, dolaze u zaokruženom i cjelovitom obliku, onakvom kakvim ih je njihov vlasnik godinama gradio i koristio. Međutim, savremeni izazovi, prije svega ograničen prostor, otežavaju prihvat takvih zbirki u njihovom punom obimu. Prema važećem pravilniku, zadržavaju se po tri primjerka svakog naslova, dok se višak građe sistematski daruje drugim bibliotekama širom Bosne i Hercegovine, posebno onima koje su u nastajanju i bibliotekama pri institucijama Islamske zajednice.
Neponovljiva građa
Donirana građa prolazi kroz složen i dugotrajan proces obrade, koji uključuje prijem, preliminarnu procjenu, selekciju, inventarizaciju, katalošku obradu, te po potrebi konzervatorsko-restauratorske zahvate. Tek nakon tog procesa, građa postaje dostupna korisnicima, bilo u fizičkom obliku ili putem digitalnih sadržaja.
Za čitaoce i istraživače, donacije znače pristup rijetkoj i često neponovljivoj građi, uključujući rukopise, inkunabule i arhivske jedinice koje nije moguće nabaviti kupovinom. Time se, uprkos ograničenim finansijskim mogućnostima, direktno unapređuje kvalitet usluga koje Biblioteka nudi. Kao znak zahvalnosti, svake godine se najistaknutijim donatorima dodjeljuju zahvalnice povodom godišnjice Biblioteke.
U poruci upućenoj javnosti i potencijalnim darodavcima istaknuto je da svaka donacija, bilo rukopis, knjiga ili privatna zbirka, predstavlja trajni doprinos očuvanju kulturne i historijske baštine. Poseban apel upućen je vlasnicima rukopisnih knjiga, uz naglasak da će njihova građa biti stručno zaštićena, po potrebi restaurirana i digitalizirana, te dostupna budućim generacijama.
“Biblioteka nije tu samo za istraživače i studente, već za sve sugrađane, od najmlađih do najstarijih” poručila je Ćurovac, naglašavajući da je znanje zajedničko dobro i da vrata ove institucije ostaju otvorena svima, prenosi Preporod.
