Glavna ideja američke inicijative je prekid vatre, oslobađanje talaca i zatvorenika te izraelsko povlačenje iz Gaze, uz uspostavu prijelazne uprave bez sudjelovanja Hamasa. Posebno je naglašena uloga arapskih i islamskih mirovnih snaga, koje bi ušle u Gazu kako bi stabilizirale sigurnosnu situaciju, omogućile izraelsko povlačenje i stvorile uvjete za obnovu uz finansijsku podršku regije. Time Trump naglašava svoju viziju da muslimanske zemlje preuzmu odgovornost za mir, smanjujući izravan izraelsko-palestinski sukob i otvarajući put prema trajnom političkom rješenju.
Američki predsjednik Donald Trump održao je jučer sastanak s liderima arapskog i muslimanskog svijeta na marginama Generalne skupštine UN-a u New Yorku na kojem su razgovarali o okončanju rata u Gazi. Trump je prethodno novinarima rekao da mu je to najvažniji sastanak jer će, kako je kazao, “okončati nešto što vjerovatno nikada nije trebalo ni početi.”
“Želimo okončati rat u Gazi. Okončat ćemo ga. Možda ga možemo okončati odmah”, rekao je Trump.
Sastanku su prisustvovali lideri Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Egipta, Jordana, Turske, Indonezije i Pakistana.
Trump je izjavio da su na sastanku bili “svi veliki igrači osim Izraela, ali da će to biti sljedeće”, aludirajući na njegov sastanak s premijerom Benjaminom Netanyahuom u Bijeloj kući sljedeće sedmice.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan opisao je sastanak s Trumpom kao “vrlo plodonosan”. Erdogan je rekao da će biti objavljena zajednička deklaracija sa sastanka i da je “zadovoljan” ishodima sastanka, ali nije davao detaljnije informacije.
Glavna ideja američke inicijative je prekid vatre, oslobađanje talaca i zatvorenika te izraelsko povlačenje iz Gaze, uz uspostavu prijelazne uprave bez sudjelovanja Hamasa. Posebno je naglašena uloga arapskih i islamskih mirovnih snaga, koje bi ušle u Gazu kako bi stabilizirale sigurnosnu situaciju, omogućile izraelsko povlačenje i stvorile uvjete za obnovu uz finansijsku podršku regije. Time Trump naglašava svoju viziju da muslimanske zemlje preuzmu odgovornost za mir, smanjujući izravan izraelsko-palestinski sukob i otvarajući put prema trajnom političkom rješenju. Na sastanku je detaljno razmatran i plan za oslobađanje talaca u zamjenu za dvomjesečni prekid vatre i ulazak humanitarne pomoći u Gazu, uz američka jamstva, piše Večernji list.
Prema izvještajima Fox Newsa, Hamas je uputio pismo Trumpu tražeći 60-dnevni prekid vatre uz oslobađanje polovine izraelskih talaca, s mogućnošću produljenja primirja dok traju pregovori o okončanju rata i oslobađanju preostalih zatvorenika. Indonezijski predsjednik Prabowo Subianto već je potvrdio spremnost svoje zemlje da pošalje trupe u Gazu kao dio mirovnih snaga (20.000 vojnika), što pokazuje da Trump uspijeva pridobiti podršku za svoju strategiju. Trumpov plan dolazi u trenutku kada su pregovori o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika zapeli, dok izraelska vojska raspoređuje tri oklopne i pješačke divizije oko Gaze.
Važno je napomenuti da ovo nije prvi put da Trump iznosi ideje o Gazi. Prethodno je predložio američku kontrolu nad Gazom i trajno raseljavanje Palestinaca, što su stručnjaci za ljudska prava i UN opisali kao oblik etničkog čišćenja, protivan međunarodnom pravu. Ta kontroverzna ideja izazvala je snažnu kritiku, dok sada Trump pokušava manje kontroverzan pristup uz regionalno angažiranje muslimanskih zemalja, kombinirajući diplomatsku ulogu SAD-a s aktivnim mirovnim sudjelovanjem arapskih država.
U Trumpovoj strategiji jasno je vidljiv trostruki pristup: međunarodni pritisak, angažman arapskih i islamskih zemalja te pregovaračka moć SAD-a. Cilj je stvoriti temelje poslijeratnog mira i otvoriti put prema trajnom rješenju izraelsko-palestinskog sukoba. Dosadašnje Trumpove ideje za prekid vatre i upravljanje Gazom uključuju najmanje tri prijedloga: ranije američko posredovanje u sukobima između Izraela i Hamasa, kontroverzan plan američke kontrole Gaze i raseljavanja Palestinaca te aktualni plan sa slanjem arapskih i islamskih mirovnih snaga. Svaka od ovih inicijativa ima svoje izazove i međunarodne kritike. Jedan od intrigantnijih aspekata plana jest vizija da se Gaza postepeno transformira u turističku i ekonomsku atrakciju s obnovljenom infrastrukturom, uz sigurnosna jamstva arapskih i islamskih snaga. Trump ovime pokušava kombinirati humanitarne, političke i ekonomske dimenzije, nastojeći stvoriti uvjete za dugoročan mir i stabilnost.
Trumpova strategija, iako ambiciozna, balansira između realne politike i simbolične vizije. Cilj je da SAD ostane ključni posrednik u sukobu, dok regionalne sile i muslimanski svijet preuzimaju praktičnu odgovornost. Ako plan uspije, mogao bi otvoriti novu fazu poslijeratne obnove, sigurnosti i međunarodnog angažmana u Gazi, ali će njegov uspjeh ovisiti o složenim pregovorima, spremnosti muslimanskih država i sposobnosti uključivanja lokalnog stanovništva u proces obnove. Vidljivo je da je Trump do sada iznio tri ključne ideje vezane uz prekid vatre i upravljanje Gazom, svaku s njenim implikacijama: ranije pregovore i posredovanje SAD-a, prijedlog iz veljače o američkoj kontroli i raseljavanju Palestinaca te aktualni plan sa slanjem arapskih i islamskih mirovnih snaga. Sadašnja inicijativa kombinira diplomatski i regionalno-religijski pristup, pokazujući Trumpovu kontinuiranu ambiciju da oblikuje poslijeratnu Gazu, smanji izravan sukob i potencijalno stvori uvjete za ekonomsku i turističku revitalizaciju teritorija.
