Alphavilleov razvoj nije bio samo tehnički, već i emotivni. “Osjećaj identiteta” postao je ključna riječ za razdoblje nakon njihovog uspjeha s “Big in Japan”. Gold objašnjava kako su, unatoč osnovnim muzičkim znanjima, bili vođeni ambicijama za stvaranjem velikih melodija i složenih narativa.

Alphaville je jedan od onih bendova čiji je zvuk oblikovao muzički pejzaž 80-ih i čije su pjesme postale himne generacija. Iako je od njihova uspona prošlo više od četiri desetljeća, njihov put prema kreativnoj slobodi i inovaciji nikad nije prestao fascinirati, piše 24sata. U intervjuu za 15questions.net osnivači benda, Marian Gold i Bernhard Lloyd, osvrnuli su se na to kako su preživjeli desetljeća, transformirali svoje umjetničke procese i kako su kreativni izazovi oblikovali njihov muzički identitet.

Za većinu umjetnika, put prema originalnosti obuhvaća faze oponašanja i učenja.

– Počeo sam kao fan drugih umjetnika, a Bowie je bio moj zlatni standard – prisjeća se Gold.

Iako je bio duboko impresioniran svojim uzorima, nikad nije nastojao oponašati ih, a kreativni izazovi, poput toga što nije bio instrumentalist, oblikovali su njegovu originalnost. S Lloydom je bend započeo s minimalnim tehničkim vještinama, koristeći sekvencere, arpeggiatore (op.a., muzički efekt ili funkcija koja automatski svira note akorda jednu za drugom, umjesto istovremeno) i ritam-mašine. Iako su počeli gotovo “od nule”, njihov pristupmuzici bio je ispunjen strastvenim i intuitivnim procesom stvaranja.

Alphavilleov razvoj nije bio samo tehnički, već i emotivni. “Osjećaj identiteta” postao je ključna riječ za razdoblje nakon njihovog uspjeha s “Big in Japan”. Gold objašnjava kako su, unatoč osnovnim muzičkim znanjima, bili vođeni ambicijama za stvaranjem velikih melodija i složenih narativa. Izolacija koja je uslijedila nakon početne eksplozije uspjeha omogućila im je da se pozicioniraju izvan uobičajenih muzičkih obrazaca i kreiraju svoj jedinstveni “Alphaville svemir”. I dok su njihovi rani radovi bili ograničeni tehničkim mogućnostima, to ih nije spriječilo da razvijaju svoj specifičan muzički izraz. U razgovoru o kulturnom prisvajanju i društvenoj odgovornosti u umjetnosti, Gold se odlučno protivi političkoj kontroliranosti umjetnosti. Umjetnost, prema njegovim riječima, treba biti slobodna, neodgovorna i nesputana.

– Umjetnici nemaju odgovornost, osim one prema svojoj vlastitoj kreativnosti – objašnjava Gold.

U tom svjetlu, Alphavilleov rad uvijek je bio usmjeren prema slobodi izraza, bez političkih ili društvenih obveza. Kroz desetljeća evolucije, Alphaville je ostao dosljedan svojoj misiji stvarati muziku koja je prije svega lijepa, ali i duboko emocionalna i intelektualna. Bez obzira na to koliko su se njihovi zvučni pejzaži mijenjali, srž njihova umjetničkog izraza uvijek je bila usmjerena prema traženju ljepote, u svim njezinim oblicima.

– Umjetnost je neprestana potraga za ljepotom u našem profanom postojanju – zaključuje Gold, što je filozofija koja je kroz godine ostala temelj njihova muzičkog naslijeđa. Njemačke ikone synth-popa, bend Alphaville, proslavljen po hitovima “Forever Young” i prvom singlu “Big in Japan”, koji im je otvorio put prema svjetskoj slavi, povodom više od četiri desetljeća postojanja i u sklopu svoje turneje, 5. septembra stižu na Zagrebački velesajam. Osnovali su ga Marian Gold, Bernhard Lloyd i Frank Martens (1982.), a bend je u svjetskoj muzici osamdesetih godina ostavio neizbrisivi trag.