Njemačka pokušava iskoristiti neočekivani odljev vrhunskih naučnika i stručnjaka iz Sjedinjenih Američkih Država, potaknut restriktivnom politikom administracije Donalda Trumpa. Dok se SAD zatvara prema istraživačima i visokoobrazovanim migrantima, Berlin otvara vrata kroz program „1.000 More Heads“, nastojeći privući najbolje svjetske umove i ublažiti hronični manjak kvalificirane radne snage. Rast broja američkih istraživača, studenata i profesionalaca u Njemačkoj već je vidljiv, a naučne institucije bilježe pojačan interes za saradnju i preseljenje

Njemačka je pokrenula ambiciozan program privlačenja vrhunskih naučnika i stručnjaka iz cijelog svijeta, nastojeći iskoristiti neuobičajen fenomen koji se posljednjih mjeseci sve jasnije nazire: odljev visokokvalificiranih kadrova iz Sjedinjenih Američkih Država. Dok administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa otežava rad, finansiranje i boravak istraživača, Berlin vidi priliku da ublaži vlastiti, dugogodišnji deficit kvalificirane radne snage i ojača svoju naučnu i tehnološku bazu.

„Želimo olakšati useljavanje na tržište rada i osigurati da u Njemačku dovedemo najbolje svjetske istraživače, developere i stručnjake“, poručio je njemački kancelar Friedrich Merz sredinom decembra u Berlinu, na godišnjem skupu metaloprerađivačke industrije. Prema njegovim riječima, vlada želi Njemačku učiniti privlačnom za „kvalificirane radnike, naučnike i istraživače koji žele doći u zemlju“, posebno u trenutku kada se politička i institucionalna klima u SAD-u naglo pogoršava. „Mnogi Amerikanci nam se javljaju i kažu da bi željeli doći u Evropu ili Njemačku. Hajde da zajedno iskoristimo te prilike“, naglasio je Merz.

Privredni krugovi već godinama upozoravaju na ozbiljne posljedice nedostatka radne snage u Njemačkoj, naročito u STEM sektorima, nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Prema istraživanju Njemačkog ekonomskog instituta (IW), bliskog poslovnim udruženjima, u oktobru je zabilježen manjak od gotovo 150.000 visoko kvalificiranih radnika u tim oblastima. Autori studije upozoravaju da se taj jaz neće smanjiti čak ni usljed ekonomske stagnacije, te da ugrožava ključne projekte u digitalizaciji, klimatskoj tranziciji, infrastrukturi i odbrani, sektorima u koje savezna vlada planira ulagati milijarde eura.

Istovremeno, u Sjedinjenim Državama dešava se suprotan proces. Savezna administracija smanjuje budžete univerzitetima i naučnim institutima, ograničava teme istraživanja, pooštrava vizni režim i provodi deportacije, uključujući i visokoobrazovane imigrante. Zemlja koja je decenijama bila globalni magnet za vrhunske naučnike sada gubi tu poziciju. „Otvara se historijska prilika za Njemačku: dok druge zemlje dižu zidove, mi možemo otvoriti vrata i dugoročno profitirati, ne samo u nauci, nego i u ekonomiji i društvu“, upozorio je prošlog ljeta ekonomist IW-a Michael Hüther.

Promjene su već vidljive u statistici. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, od januara do septembra u Njemačku je iz SAD-a došlo 19.300 ljudi, što je povećanje od 3,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Po prvi put od 2021. godine, broj onih koji se sele iz SAD-a u Njemačku premašio je broj onih koji idu u suprotnom smjeru. Taj podatak obuhvata i turiste, ali i osobe koje dolaze radi studija ili rada. Američki državljani mogu ući u Njemačku bez vize, a potom na licu mjesta zatražiti boravišnu dozvolu.

Prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, broj prvih boravišnih dozvola izdatih državljanima SAD-a porastao je za 32 posto u periodu od januara do septembra 2024. u odnosu na godinu ranije. Riječ je o dozvolama za rad, istraživačke aktivnosti, stručno obrazovanje, studije, priznavanje kvalifikacija i traženje posla putem tzv. „karte prilika“.

Naučne institucije već osjećaju taj priliv. Predsjednik Društva Max Planck, Patrick Cramer, upozorio je da se mnogi američki istraživači osjećaju „nesigurno i zastrašeno“ u aktuelnom političkom okruženju u SAD-u. Prema njegovim riječima, Max Planck društvo već prima upite i nastoji ponuditi angažmane vrhunskim naučnicima. Sličan trend bilježe i univerziteti: Tehnički univerzitet u Minhenu (TUM) izvijestio je o porastu prijava iz SAD-a, posebno kroz program gostujućih profesora.

Ključni instrument njemačke strategije je program „1.000 More Heads“, međunarodno poznat kao Global Minds Initiative Germany. Pokrenut u julu prošle godine, program je namijenjen istraživačima svih disciplina i karijernih faza, od doktoranata do iskusnih naučnika, te finansira kratkoročne i dugoročne istraživačke boravke. Do sada je podržano 166 istraživača iz 25 zemalja, među kojima je 26 iz Sjedinjenih Američkih Država.

„Planiramo uložiti više od 600 miliona eura u ovaj program, više nego bilo koja druga evropska zemlja“, izjavila je ministrica za istraživanje, tehnologiju i astronautiku Dorothee Bär. Među prvim korisnicima je i bioinženjer Johannes Stein, koji je nedavno radio na Harvardu, a sada preuzima istraživačku grupu u Berlinu.

Njemačka, međutim, ne cilja samo na Amerikance. Fokus je i na talentima iz Indije, Južne Amerike i Kanade, koji su ranije težili SAD-u, ali se sada suočavaju s neizvjesnošću. Savezna pokrajina Baden-Württemberg već se pozicionira kao budući „magnet za vrhunska međunarodna istraživanja“.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da privlačenje talenata nije dovoljno ako se oni ne zadrže. „Njemačka mora ojačati podršku na univerzitetima, od učenja jezika do pomoći pri zapošljavanju“, ističe ekonomist Axel Plünnecke. U globalnoj trci za znanjem, zaključuju analitičari, Njemačka je dobila rijetku priliku ali njen uspjeh zavisit će od toga hoće li otvorena vrata pratiti i dugoročna strategija integracije.

IZVOR: El Pais