Plan je odobren na sastanku najviših vojnih i obavještajnih zvaničnika, gdje je odlučeno i da se 60.000 rezervista mobilizira 2. septembra. Ukupno, očekuje se da će 130.000 rezervista biti pozvano da pojača vojsku u narednim mjesecima.
Počela je sporovodba plana izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za okupaciju grada Gaze, u kojem jedva preživljava oko milion ljudi.
„Započeli smo preliminarne operacije i prve faze napada“, potvrdio je vojni portparol Effie Defrin, nekoliko sati nakon što je data saglasnost za intervenciju i donesena odluka o pozivanju 60.000 rezervista. Misija je, prema planu, da se grad isprazni do simboličnog datuma 7. oktobra, a potom da se pokrene ofanziva protiv Hamasa. Operacija bi, kako se očekuje, mogla trajati do 2026. godine i uključiti do 130.000 rezervista. Paralelno se nastavljaju i planovi za Zapadnu obalu – Izrael je odobrio veliki projekat naselja koji će praktično presjeći taj teritorij na dva dijela.
Ministar odbrane Izraela, Israel Katz, jučer ujutro je objavio da je odobren vojni plan za zauzimanje najvećeg naseljenog mjesta na okupiranim palestinskim teritorijama. Nekoliko sati kasnije, portparol Defrin potvrdio je da su prvi koraci već u toku: „Počeli smo preliminarne operacije i prve faze napada na grad Gazu. Izraelske odbrambene snage već kontrolišu periferiju grada.“
Neposredno prije toga, premijer Netanyahu je, uoči predstavljanja plana vojsci, zatražio „skraćivanje rokova za zauzimanje posljednjih terorističkih uporišta i pobjedu nad Hamasom“, stvarajući dodatni osjećaj hitnosti.
Dok pojedini politički lideri tvrde da će ovo biti „konačna operacija“ za slamanje Hamasa, šef izraelske vojske se tome usprotivio, upozoravajući da ovakav potez može ugroziti živote izraelskih talaca.
Plan je odobren na sastanku najviših vojnih i obavještajnih zvaničnika, gdje je odlučeno i da se 60.000 rezervista mobilizira 2. septembra. Ukupno, očekuje se da će 130.000 rezervista biti pozvano da pojača vojsku u narednim mjesecima.
Izraelski zvaničnici već su najavili namjeru da isprazne grad Gazu i protjeraju stanovništvo ka jugu do 7. oktobra, kada se obilježavaju dvije godine od Hamasovog napada u južnom Izraelu.
U Gazi, prema procjenama UN-a, trenutno preživljava oko milion ljudi, iscrpljenih glađu i ruševinama nakon 22 mjeseca izraelske ofanzive i blokade osnovnih potrepština. Humanitarne organizacije upozoravaju na „katastrofalne posljedice“ nove ofanzive – još više mrtvih (Izrael je u skoro dvije godine rata ubio više od 62.000 Palestinaca u Pojasu Gaze), razdvajanje porodica i haotični egzodus ranjivih ljudi.
Izrael nastavlja operaciju iako je Hamas u ponedjeljak prihvatio prijedlog primirja za okončanje rata. Katar, koji posreduje u pregovorima, naglasio je da je palestinska ponuda „gotovo identična“ onoj koju je i Izrael ranije odobrio, ali Netanyahuova vlada još nije dala jasan odgovor.
Plan okupacije izaziva bijes i među porodicama izraelskih talaca. Njihovo udruženje oštro je reagiralo: „Odobriti plan za okupaciju Gaze dok postoji prijedlog primirja na stolu – to je nož u srcu porodica.“
Šef izraelske vojske, kako navode tamošnji mediji, protivi se invaziji jer vjeruje da ona ugrožava živote zarobljenih talaca. Ipak, Netanyahuov ratni kabinet odlučan je da nastavi operaciju.
U političkom smislu, Netanyahu je pod pritiskom tvrdolinijaša u vladi. Ministarica Orit Strock jučer je zaprijetila da će njena stranka „Religijski cionizam“ napustiti koaliciju ako vlada odustane od ofanzive: „Desničarska vlada koja sprovodi lijeve politike nema pravo da postoji.“
