Jedan zagriženi pristalica zdrave ishrane objasnio je kako izgleda nagrizena ideja
Varijacija oblika glagolskih pridjeva trpnih vidljiva je u nekim slučajevima. Vjerovatno je poznatija situacija u vezi s oblikom donesen, a ne *donešen, koji svoje porijeklo vodi iz starijeg oblika donesti, iz kojega se formira pravilan oblik donesen. Kad je posrijedi situacija u vezi s oblikom trpnog pridjeva izvedenog od glagola zagristi, također se može pokazati slična situacija, iako nije identitična alternaciji oblika donesen i donešen.
Naime, pridjev izveden iz glagola zagristi prema ispravnoj derivaciji glasi zagrizen, zagrizena, zagrizeno… te su oblici tipa zagrižen, zagrižena, zagriženo… “nepravilni”, osim u nekim drugim situacijama u kojima dolazi do izvedenih značenja u kojima se može biti i zagrižen, i zagrižena, i zagriženo…
Oblik zagrizen tako se u doslovnom smislu odnosi na pridjev trpni izveden iz ingresivnog glagola zagristi, od kojeg se tvori spomenuti oblik s različitim gramatičkim morfemama koje nose gramatička značenja. Tako se jabuka npr. može zagristi, pa je takva jabuka zagrizena. Isto tako, neko može biti ugrizen, a nešto može biti odgrizeno.
Kad nešto može biti zagriženo ili kad neko može biti zagrižen, i šta tada znači navedeni oblik? Prema podacima iz normativa, zagrižen je ili je zagrižena npr. ona osoba koja je pretjerano predana nečemu – ideji, profesiji, ljubavi i sl. U takvom slučaju, za osobu koja je slijepo, pretjerano, dominantno, zanosno, isuviše predana nečemu, može se reći da je zagrižena. Transpozicija značenja navedenih oblika pokazuje promjene koje su prihvatljive i ovjerene u jezičkoj praksi.
Jedan zagriženi pristalica zdrave ishrane objasnio je kako izgleda nagrizena ideja.
Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.
