U nedjelju, 14. decembra 2025. godine, u Hotelu Westin u Zagrebu održan je Novogodišnji prijem Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, koji su zajednički upriličili Nacionalna koordinacija Bošnjaka u RH i saborski zastupnik Armin Hodžić.

Program je vodio Tarik Hajdarević, koji je na početku uputio pozdrave uzvanicima i gostima, među kojima su bili predstavnici državnih institucija, diplomatskog zbora te brojni predstavnici manjinskih i nevladinih organizacija.

Među uzvanicima su istaknuti i izaslanici Hrvatskoga sabora i pojedinih ministarstava, kao i predstavnici vjerske zajednice, uz prisustvo više veleposlanika.

MEŠKIĆ: “NE MJERIMO SE RIJEČIMA, NEGO REZULTATIMA”

Predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj Bermin Meškić u svom je obraćanju naglasio da se djelovanje Koordinacije danas ne mjeri deklaracijama, nego konkretnim iskoracima na terenu.

Posebno je istaknuo ulaganje u infrastrukturu i trajne kapacitete zajednice, poručivši da kupljeni i planirani objekti nisu puki projekti, nego “tačke dostojanstva” i ulaganje u budućnost. U tom je kontekstu naveo da su u Sisku, Labinu i Vojniću kupljeni objekti i započete aktivnosti na izgradnji i razvoju bošnjačkih kulturnih centara, naglasivši da je cilj stvarati prostore koji ostaju mladima i budućim generacijama.

Govoreći o javnoj prisutnosti i političkoj vidljivosti, Meškić je podsjetio na sudjelovanje Koordinacije u institucijama, tijelima i inicijativama te na aktivnosti poput obilježavanja Srebrenice na najvišoj državnoj razini i potpisivanja važnih memoranduma suradnje. Posebno je naglasio treći stup rada – rad s ljudima, kroz velik broj tribina, terenskih posjeta i aktivnosti u različitim regijama Hrvatske.

U dijelu posvećenom identitetu i kulturi, Meškić je istaknuo pokretanje projekata poput Bošnjačkog medijskog centra, časopisa „Bosna“, izdavačkih edicija, dokumentarnih filmova i digitalne biblioteke, naglasivši da to “nije luksuz, nego odbrana identiteta”. Podsjetio je i na usvajanje znaka ljiljana u novom ruhu te utemeljenje 17. travnja/aprila – Dana bošnjačkog jedinstva.

U emotivnom dijelu govora podsjetio je da je više od 25.000 Bošnjaka sudjelovalo u obrani Republike Hrvatske, a da je više od 1.100 položilo život, poručivši da je to “amanet” i obveza odgovornog djelovanja u miru.

Meškić je najavio da će 2026. godina biti godina velikih iskoraka, istaknuvši kao ključne projekte: kupnju zgrade za Bošnjački medijski centar u Zagrebu, kupnju kulturnih centara u Puli, Rijeci i Gunji, daljnje jačanje mladih, kulture i znanja, uz naglasak na povjerenje i zajedničku odgovornost.

Zahvalio je Vladi Republike Hrvatske i posebno Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na podršci koja je omogućila razvoj projekata, te zaposlenicima i aktivistima koji nose većinu aktivnosti na terenu.

HODŽIĆ: FOKUS NA DJECI, OBRAZOVANJU I TERENSKOM RADU

Saborski zastupnik Armin Hodžić u svom je govoru dao pregled smjera djelovanja u narednom razdoblju, naglašavajući da je doprinos Bošnjaka hrvatskom društvu nemjerljiv i vidljiv u brojnim oblastima – od društvenog i kulturnog života do ukupnog razvoja zajednice.

Kao posebno važnu temu izdvojio je djecu i mlade, ističući da ulaganje u najmlađe mora biti središte planova i projekata. Najavio je i ključan iskorak – kupnju Bošnjačkog medijskog centra, naglasivši da će on uz medijsku djelatnost biti osmišljen i kao prostor od koristi mladima i zajednici, ali i kao otvoren i pristupačan prostor “za druge i za sve prijatelje”.

Hodžić je, prema najavljenim smjernicama, govorio i o rješavanju konkretnih problema na terenu: od višegodišnjeg pitanja Merhameta u Sisku nakon potresa, preko infrastrukturnih i prostornih potreba u Istri, do rješavanja prostornih manjkavosti i opremanja bošnjačkih udruga. Posebno je spomenuo i infrastrukturne izazove bošnjačke manjine u mjestima poput Vojnića, Topuskog i Gunje, uz poruku da se u 2026. godini “ubacuje u brzinu više”.

Najavio je i organizacijsko jačanje kroz formiranje podružnica Nacionalne koordinacije u županijama i gradovima, podsjetivši da je Koordinaciji pristupilo 12 udruga. U fokusu aktivnosti najavio je i ulaganja u obrazovanje, uključujući škole jezika i kulture, te kontinuirana ulaganja u kulturne projekte.

Zaključno je naglasio da brojni projekti ne bi bili mogući bez Operativnog plana Vlade RH i ukupno dobrog statusa nacionalnih manjina, te se osvrnuo na važnost daljnjeg unapređenja odnosa Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.