Sud je u odluci naveo i da Martić tokom izdržavanja kazne nije pokazao kritičko preispitivanje svojih djela, niti je izrazio žaljenje prema žrtvama, već se i dalje predstavlja kao politički zatvorenik.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu odbio je zahtjev ratnog zločinca Milana Martića za prijevremeno puštanje na slobodu, navodi se u odluci koju je potpisala predsjednica Mehanizma, sutkinja Gracijela Gati Santana.
U obrazloženju se kaže da je Martić formalno stekao uslov da bude razmatran njegov zahtjev za prevremeno puštanje na slobodu, pošto je odslužio dvije trećine kazne od 35 godina zatvora.
Međutim, ističe se da postoje faktori koji ne idu u prilog tome, kako što su izuzetno visoka težina krivičnih djela za koja je osuđen i izostanak dokaza o rehabilitaciji.
Sud je u odluci naveo i da Martić tokom izdržavanja kazne nije pokazao kritičko preispitivanje svojih djela, niti je izrazio žaljenje prema žrtvama, već se i dalje predstavlja kao politički zatvorenik.
Također su uzeti u obzir stavovi tužilaštva, udruženja žrtava i procjene o mogućem negativnom uticaju njegovog puštanja na zajednice pogođene zločinima.
Zaključeno je i da ne postoje ni zdravstveni niti drugi humanitarni razlozi koji bi opravdali prijevremeno puštanje, zbog čega je zahtjev za puštanje na slobodu u cijelosti odbijen.
Martić je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju osuđen zbog ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti, uključujući ubistva, mučenje, progone i napade na civile tokom sukoba u Hrvatskoj devedesetih godina. Posebno je pomenuta njegova odgovornost za raketiranje Zagreba u maju 1995. godine.
Kako je sve počelo? Uslijed političkih turbulencija u Jugoslaviji, Hrvatska, zajedno sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom i Makeodnijom donosi odluku da krene putem samostalnosti.
Srbi, nezadovoljni time, već krajem 1990. godine uspostavljanju vlastitu autonomnu oblast pod imenom Srpska autonomna oblast Krajina, a također formirana je i Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija, što je u konačnici dovelo do formiranja Republike Srpske Krajine tokom (RSK) 1991. godine.
Tokom četverogodišnjeg postojana ove paradržave, počinjen je veliki broj zločina nad hrvatskim stanovništvom, za što su predsjednici RSK, Milan Martić i Goran Hadžić osuđeni u Hagu na izdržavanje dugogodišnjih zatvorskih kazni.
RSK je prestala sa postojanjem nakon vojnih akcija Hrvatske vojske pod nazivom Bljesak i Oluja.
