Zašto tolika politička podrška gradnji džamija u Itaiji? Muslimanske zajednice u Italiji su sve brojnije, imaju visok natalitet i postaju značajan faktor na izborima. Zato gradonačelnici PD-a i 5 zvjezdica često njeguju bliske odnose s imamima i udruženjima, ističući multikulturalnost i „otvorenost“
U Italiji se posljednjih godina bilježi pravi procvat gradnje velikih islamskih centara. Novi projekti nastaju u Torinu, Milanu, Rimu, Firenci, Bergamu i drugim gradovima. Gotovo uvijek iza njih stoje lokalne vlasti koje pripadaju Demokratskoj stranci (PD), ali i Pokretu 5 zvjezdica, dok značajan dio novaca za gradnju dolazi iz Katara i Maroka. Kritičari tvrde da se iza tih ulaganja krije i politički interes jer zajednice muslimana postaju važna izborna baza.
Nekada slavna livnica Nebiolo u Torinu, gdje su se proizvodila tipografska slova, biće pretvorena u najveću džamiju na sjeveru Italije. Projekat vrijedi oko 17 miliona eura, od čega je marokanski kralj Mohammed VI već osigurao osam miliona. Biće izgrađena velika sala za molitvu, studentski dom, restorani, biblioteka, teretana i minaret od 20 metara. „Torino je grad koji uključuje različitosti“, poručio je gradonačelnik iz PD-a, Stefano Lo Russo.
U Rimu, gdje se već nalazi najveća džamija u Italiji, planira se gradnja još jedne u četvrti Centocelle. Predviđena je sala za hiljadu vjernika, biblioteka, igraonica i konferencijska sala. Troškove snosi fondacija Qatar Charity, koja je već uložila više od četiri miliona eura. Organizacija je u nekim zemljama Zaljeva povezana s Muslimanskom braćom. Projekat je trenutno blokiran jer je podrum zgrade pretvoren u mjesto molitve bez dozvole.
U Milanu je općina dodijelila zgradu bivših javnih kupatila u ulici Esterle muslimanskoj zajednici. Plan je da tu nastane islamski centar od 1.500 kvadrata, sa dvije kupole i prostorom za skoro 4.000 vjernika. Gradonačelnik Giuseppe Sala kaže da podržava „zvanične džamije“ jer je tako lakše nadzirati šta se u njima dešava. Ali projekat ima poteškoće: italijanske željeznice odbile su dati dozvolu jer se zgrada nalazi preblizu pruge.
U aprilu 2024. godine u Firenci je otvorena džamija u prostoru bivše banke, uz investiciju od 1,2 miliona eura. Imam Izzeddin Elzir tvrdi da je projekat finansirala sama zajednica, iako ranije nije isključivao pomoć iz inostranstva. Nova gradonačelnica Sara Funaro nastavlja podršku, a zajednica je kupila i dodatni prostor kako bi džamija udvostručila kapacitet.
U Bergamu je još 2015. Katar donirao pet miliona eura za islamski centar. Projekat je dugo bio blokiran zbog skandala s bivšim imamom, ali se sada nastavlja. Planira se džamija od 5.000 kvadrata sa sportskim terenima i parkiralištima. U Ravenni je pak sagrađena druga najveća džamija u Italiji, također uz finansijsku podršku Katara.
U Mestreu se planira ambiciozan centar na mjestu bivše stolarske radionice, vrijedan oko sedam miliona eura. Predviđena je džamija, minaret, biblioteka, smještaj i vrt. Istovremeno, zatvorena je jedna „divlja“ džamija u bivšem supermarketu, što je izazvalo oštre reakcije lokalnih imama.
Zašto tolika politička podrška gradnji džamija u Itaiji? Muslimanske zajednice u Italiji su sve brojnije, imaju visok natalitet i postaju značajan faktor na izborima. Zato gradonačelnici PD-a i 5 zvjezdica često njeguju bliske odnose s imamima i udruženjima, ističući multikulturalnost i „otvorenost“.
Kritičari upozoravaju na rizik povezanosti s radikalnim grupama i inostranim donatorima, dok vlasti naglašavaju da je bolje imati „legalne i nadzirane džamije“ nego da vjernici odlaze u neformalne i nekontrolirane prostore.
Cijeli tekst: Panorama
