Analiza ulaska Medicana Health Group na tržište Bosne i Hercegovine otkriva namjere koje nadilaze puku privatnu investiciju. O razlozima dolaska, strateškom pozicioniranju i ambiciji da Sarajevo postane regionalni medicinski centar, za časopis Bosna govori prof. dr. Sedat Ziyade, direktor bolnice Medicana Sarajevo

U Sarajevu se aktuelne promjene u zdravstvenom sektoru ne manifestuju samo kroz infrastrukturna ulaganja, već kroz dubinsku redefiniciju standarda pružanja usluga. Otvaranje bolnice Medicana Sarajevo markirano je kao jedan od najznačajnijih privatnih projekata u Bosni i Hercegovini. Prema riječima direktora, dr. Sedata Ziyadea, ovaj poduhvat predstavlja sistemski iskorak, a ne samo izolovanu investiciju.

Odluka o ekspanziji na sarajevsko tržište utemeljena je na empirijskim podacima prikupljenim tokom pandemije COVID-19. „Tokom pandemije smo jasno vidjeli da se pacijenti, kada god je to moguće, liječe u zdravstvenim ustanovama koje su im geografski najbliže“, navodi dr. Ziyade. Analiza Medicana Health Group pokazala je da značajan broj pacijenata koji traže pomoć u Turskoj dolazi upravo iz Bosne i Hercegovine, što je odredilo smjer širenja grupacije.

Logistički parametri za odabir lokacije bili su striktni: status glavnog grada, blizina aerodroma, razvijena putna komunikacija i javni prevoz, uz postojanje pouzdanog lokalnog partnera. „Sarajevo je ispunilo sve uslove, zbog čega je donesena odluka da upravo ovdje otvorimo novu bolnicu Medicana“, ističe direktor.

Dosadašnji kapitalni ulog premašuje 16 miliona konvertibilnih maraka, što ovaj projekat pozicionira u vrh privatnih investicija u bh. zdravstvu za period 2024–2025. „Ovo ulaganje vidimo kao jednu stepenicu više ka kvalitetnijoj zdravstvenoj njezi i promjeni zdravstvenog sistema. Vjerujemo da ovim započinje nova era zdravstva u Bosni i Hercegovini“, ocjenjuje dr. Ziyade.

Personalni kontekst direktora Ziyadea reflektuje širu sliku dijasporskog povezivanja. Iako rođen u Turskoj, porijeklom je iz Sandžaka. „Iako sam gotovo cijeli život proveo u Turskoj, nama Bošnjacima je Bosna i Hercegovina uvijek u srcu“, naglašava on. Njegova porodična veza sa BiH, kroz učenje jezika i kulture, bila je presudna kod prihvatanja funkcije: „Kada sam dobio poziv da preuzmem funkciju direktora Medicane Sarajevo, nisam mnogo razmišljao.“

Operativno, bolnica je projektovana da pruža kompletan sekundarni nivo zdravstvene zaštite, uz nedavno odobreni tercijarni nivo za medicinsku onkologiju, invazivnu kardiologiju i kardiohirurgiju. „To je izuzetno važan iskorak u razvoju bolnice“, kaže Ziyade, uz napomenu da se čekaju dozvole za nuklearnu medicinu i radioterapiju, dok su zahtjevi za torakalnu, plastičnu i neurohirurgiju već u proceduri. Medicana je trenutno jedina privatna ustanova u zemlji sa onkološkim odjelom.

Tehnološki arsenal bolnice usklađen je sa evropskim standardima. „U Sarajevo smo donijeli najnoviju medicinsku tehnologiju, od MRI uređaja 1.5 Tesla, CT-a i RTG-a, do potpuno moderne mikrobiologije“, navodi dr. Ziyade. Izdvajaju se MALDI-TOF uređaj u laboratoriji, laserski sistemi u urologiji, te FARAPULSE tehnologija u kardiološkoj elektrofiziologiji. „Možemo reći da smo, ne samo na nivou BiH, nego i cijelog regiona, jedna od rijetkih bolnica sa ovakvim nivoom tehnološke opremljenosti.“

Kadrovska politika bazirana je na lokalnim ljekarima uz stalnu međunarodnu superviziju. „Kvalitet zdravstvene usluge u najvećoj mjeri zavisi od znanja, iskustva i posvećenosti ljekara“, ističe direktor. Integracija u globalnu grupaciju omogućava kontinuiranu razmjenu: „Ljekari iz naših bolnica u Turskoj redovno dolaze u Sarajevo, pružaju besplatne konsultacije i sarađuju s domaćim kolegama.“

Strateški cilj prevazilazi granice BiH. „Naš cilj je da Medicana Sarajevo izraste u regionalni medicinski centar, centralnu tačku Balkana u oblasti zdravstvenog menadžmenta i visokih bolničkih standarda“, jasna je vizija uprave. Fokus je na implementaciji procedura koje bi pacijentima omogućile vrhunski tretman bez potrebe za odlaskom u inostranstvo.

Ipak, proces nije bio lišen sistemskih prepreka. Administrativne barijere i rigidnost regulatornog okvira otežavaju povratak stručnjaka iz inostranstva. „Naša namjera je bila da doprinesemo ‘brain gainu’, ali se pokazalo da to trenutno nije tehnički izvodivo zbog regulatornih prepreka“, priznaje dr. Ziyade.

Trenutni broj od 207 zaposlenih planira se povećati na 500. Zaključna teza dr. Ziyadea sažima filozofiju investicije: „Dovesti vrhunsku medicinu pacijentima, u njihovoj zemlji, na jeziku koji razumiju i u okruženju koje im je blisko.“