Pad na kineskom tržištu, najvažnijem automobilskom tržištu na svijetu, posebno je bolan. Prodaja njemačkih proizvođača tamo je pala za devet posto u trećem kvartalu. Udio Kine u globalnoj prodaji pao je na 29 posto, u odnosu na 39 posto u 2020. To je više od pukog cikličnog zastoja – to je strateški gubitak.

Decenijama je njemačka automobilska industrija bila ne samo industrijski lider Njemačke, već i centralni stub evropske ekonomije. Brendovi poput Volkswagena, BMW-a i Mercedes-Benza učinili su oznaku “Made in Germany” globalnim obećanjem kvalitete. Ali ta slika sve više slabi. Aktuelni podaci ne ostavljaju nikakvu sumnju da se ne radi o kratkoročnoj oscilaciji, nego o dubokom strukturnom slomu.

Najnoviji podaci prikazuju alarmantnu sliku. U trećem kvartalu glavni njemački proizvođači automobila bili su pod pritiskom jednako intenzivnim kao i tokom finansijske krize. Dok su prodaja i prihodi ostali relativno stabilni u cjelini, operativni profit (EBIT) pao je za gotovo 76 posto. S otprilike 1,7 milijardi eura dostigao je najniži nivo od 2009. godine. Nijedna druga velika automobilska nacija nije ostvarila tako loše rezultate u pogledu prihoda i razvoja profita kao Njemačka.

Iako se cijela globalna automobilska industrija nalazi u krizi profitabilnosti, njemački silazni put posebno je uočljiv. Dok je 19 najvećih svjetskih proizvođača automobila u trećem tromjesečju uspjelo blago povećati prihode, operativna dobit u industriji u cjelini pala je za 37 posto. Prosječna marža spustila se na 3,9 posto, što je najniža brojka u više od deset godina. Od 2023. godine, ova brojka se više nego prepolovila.

Izgubljena prednost na kineskom tržištu

Pad na kineskom tržištu, najvažnijem automobilskom tržištu na svijetu, posebno je bolan. Prodaja njemačkih proizvođača tamo je pala za devet posto u trećem kvartalu. Udio Kine u globalnoj prodaji pao je na 29 posto, u odnosu na 39 posto u 2020. To je više od pukog cikličnog zastoja – to je strateški gubitak.

Kina je redefinirala konkurenciju. Elektromobilnost, integracija softvera i tehnologija baterija već odavno nisu teme budućnosti, nego tržišni standardi. Kineski potrošači sve više preferiraju domaće brendove koji su brži, jeftiniji i tehnološki konkurentni. Uprkos značajnim ulaganjima, njemački proizvođači do sada nisu uspjeli smanjiti ovaj jaz. Nekadašnja prednost je potrošena.

Društvene posljedice ovog razvoja su već vidljive. U roku jedne godine u njemačkoj automobilskoj industriji izgubljeno je 48.700 radnih mjesta, što predstavlja pad od 6,3 posto – snažniji nego u bilo kojem drugom većem industrijskom sektoru. S ukupno 721.400 zaposlenih, sektor je dosegnuo najnižu razinu od 2011. godine. Posebno su pogođeni dobavljači, jer snose najveći teret pritiska troškova proizvođača.

Ukupno, njemačka industrija je u istom periodu izgubila više od 120.000 radnih mjesta. Iako je gubitak radnih mjesta i dalje umjeren u poređenju s padom proizvodnje, trend je jasan. Kriza je stvarna – i strukturna.

Međutim, kriza u njemačkoj automobilskoj industriji nije isključivo rezultat tržišnog neuspjeha ili tehnološke inercije. Ona je također politički vođena. Strateški prioriteti SAD-a značajno su se promijenili. Inovacije, klimatska politika i industrijska transformacija više nisu u prvom planu. Umjesto toga, sigurnosna, vojna i odbrambena potrošnja dominiraju političkom agendom.

Za Njemačku i EU to znači dvostruki teret. S jedne strane, domaća odbrambena potrošnja se masovno povećava, dok s druge strane, programi podrške industrijskoj politici gube politički utjecaj. Transatlantsko partnerstvo se sve pragmatičnije tumači: Evropa se više ne posmatra kao sastavni dio zajedničke strateške vizije, već kao jedan od mnogih partnera u vanjskoj politici. U sukobu s Rusijom, EU je zapravo više prepuštena sama sebi.

Ova promjena veže resurse – i finansijske i političke – koji su hitno potrebni za industrijsku transformaciju. Automobilska industrija se tako našla u unakrsnoj vatri.

Politička prilika – ako je Njemačka iskoristi

Pa ipak, Njemačka još ima priliku da ispravi svoj kurs. Trenutna situacija nije konačni pad, već kritična prekretnica. Hoće li iz nje proizaći oporavak ili dugoročni gubitak značaja, pitanje je političke odluke.

Prvi korak bi bio da se debata o migracijama i stranim kvalifikovanim radnicima ukloni iz domena domaće političke polarizacije. Njemačka automobilska industrija – i industrija u cjelini – zavisi od visokokvalifikovanih radnika: softverskih programera, stručnjaka za baterije, stručnjaka za vještačku inteligenciju, inženjera. Ova stručnost je globalno distribuirana. Svako ko nastavi da raspravlja o “imigraciji kao problemu” u ovom kontekstu slabi vlastitu konkurentnost.

Drugo, Njemačkoj je potrebno dosljedno i kredibilno smanjenje birokratije. Dugotrajne procedure za vize i priznavanje, komplikovani procesi pokretanja poslovanja i teško dostupni programi finansiranja čine zemlju sve neprivlačnijom za međunarodne talente i investitore. U globalnoj konkurenciji za vrijeme, ideje i inovacije, plata više nije jedini odlučujući faktor; brzina, pouzdanost i institucionalna otvorenost su najvažniji. U ovakvoj situaciji, trenutni plasman Njemačke na tek 22. mjesto na međunarodnom indeksu lakoće poslovanja jasan je znak upozorenja. Ako zemlja želi osigurati svoju ekonomsku atraktivnost, mora težiti znatno višim plasmanima – i konačno provesti odgovarajuće političke reforme.

U konačnici, Njemačkoj je potrebna pozitivna naracija za budućnost. Politička agenda kojom dominiraju gotovo isključivo krize, sigurnosne prijetnje i štednja guši inovacije. Industrijska politika ne može funkcionirati bez društvenog povjerenja.

Kriza u njemačkoj automobilskoj industriji više je od pukog cikličnog pada. Ona odražava geopolitičke promjene, tehnološke preokrete i političke neuspjehe. Njemačka može iskoristiti ovaj trenutak – ili ga propustiti. Ključno pitanje je da li je zemlja spremna da shvati otvorenost i raznolikost ne kao rizik, već kao strateški resurs.

Jer bez ove ponovne procjene, ne samo da će automobilska industrija izgubiti tlo pod nogama, već i njemački ekonomski model u cjelini.

Dennis M. Berger/TRT