Nikolaj Mladenov (53) je bugarski političar i diplomata s bogatim iskustvom na nekim od najosjetljivijih i najuticajnijih pozicija u Ujedinjenim nacijama i dugogodišnjim iskustvom kao strateg za globalna pitanja. Ima magistarsku diplomu iz ratnih studija sa King's Collegea u Londonu i diplomu iz međunarodnih odnosa sa Univerziteta nacionalne i svjetske ekonomije u Sofiji. Od 2015. do 2020. godine, Mladenov je obavljao funkciju specijalnog koordinatora UN-a za bliskoistočni mirovni proces i kao izaslanik Ujedinjenih nacija pri Kvartetu za Bliski istok, što ga je postavilo u središte regionalne diplomatije tokom perioda ponovljenih kriza.

Nikolay Mladenov, bivši izaslanik UN-a za Bliski istok, predložen je, prema izvještajima američkih medija, za čelnika “Vijeća za mir” za Gazu na terenu, tijela koje bi nadgledalo svakodnevno upravljanje teritorijom, a istovremeno bi radilo sa budućom palestinskom tehnokratskom vladom na upravljanju Pojasom.

Prema Axiosu, Washington je predložio Mladenova nakon što su snažni arapski prigovori onemogućili kandidaturu bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, čija je uloga u američkom ratu protiv Iraka i dalje duboko kontroverzna širom arapskog svijeta.

Dana 17. novembra 2025. godine, Vijeće sigurnosti UN-a je većinom glasova odobrilo rezoluciju koju su podržale SAD, a kojom se odobrava stvaranje privremenih međunarodnih snaga u Gazi do kraja 2027. godine. Rezolucija je također pozdravila osnivanje “Vijeća za mir” kao privremenog administrativnog tijela s međunarodnim pravnim statusom, zaduženog za postavljanje okvira i koordinaciju finansiranja obnove Gaze.

Početkom decembra, Haaretz je izvijestio da Sjedinjene Države planiraju formirati privremeni odbor za vođenje civilnih poslova Gaze, koji bi djelovao pod nadzorom “Vijeća za mir”.

Očekuje se da će Mladenov predsjedavati tehnokratskim odborom koji bi upravljao Gazom nakon izraelskog rata u Pojasu, blisko koordinirajući s “Vijeća za mir”, kojim bi predsjedavao američki predsjednik Donald Trump, kako bi usmjeravao napore za obnovu i vraćao određenu mjeru stabilnosti na razorenu teritoriju.

Nikolaj Mladenov (53) je bugarski političar i diplomata s bogatim iskustvom na nekim od najosjetljivijih i najuticajnijih pozicija u Ujedinjenim nacijama i dugogodišnjim iskustvom kao strateg za globalna pitanja.

Ima magistarsku diplomu iz ratnih studija sa King's Collegea u Londonu i diplomu iz međunarodnih odnosa sa Univerziteta nacionalne i svjetske ekonomije u Sofiji.

Od 2015. do 2020. godine, Mladenov je obavljao funkciju specijalnog koordinatora UN-a za bliskoistočni mirovni proces i kao izaslanik Ujedinjenih nacija pri Kvartetu za Bliski istok, što ga je postavilo u središte regionalne diplomatije tokom perioda ponovljenih kriza.

Na nacionalnom nivou, obavljao je ključne pozicije u bugarskoj vladi, uključujući ministra vanjskih poslova i ministra odbrane. Također je bio član Evropskog parlamenta, gdje je radio na transparentnosti odbrane, zaštiti potrošača i reformi unutrašnjeg tržišta.

Između 2013. i 2015. godine, Mladenov je bio specijalni predstavnik generalnog sekretara UN-a za Irak i šef Misije UN-a za pomoć u Bagdadu, gdje je igrao ulogu u oblikovanju vlade nacionalnog jedinstva i posredovanju u sporazumima o podjeli prihoda od nafte između Bagdada i Erbila.

Imenovan za koordinatora za mir na Bliskom istoku 2015. godine, postao je centralna figura u smirivanju “graničnih sukoba” između izraelske okupacije i Palestinskog pokreta otpora (Hamas) i zalaganju za dogovoreno rješenje.

Ranije u svojoj karijeri, 1999. godine, osnovao je Evropski institut u Sofiji, istaknuti think tank fokusiran na evropske integracije i srodne političke debate.

2021. godine, predsjednik Palestinske uprave Mahmoud Abbas odlikovao ga je Velikom zvijezdom Reda Jerusalema kao priznanje za njegove diplomatske napore i rad na miru.

Mladenov je također gostujući saradnik u Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku, član je nekoliko akademskih i institucionalnih odbora, a očekuje se da će se pridružiti stručnom timu povezanom s analitičkim istraživačkim projektom Koret o arapsko-izraelskim odnosima.

Jedioth Ahronoth je otkrio kako se Nikolaj Mladenov pojavio kao vodeći kandidat za čelnika “Vijeća za mir” u Gazi, koje podržavaju SAD, prema planu predsjednika Donalda Trumpa.

Prema izvještaju, nekoliko arapskih i muslimanskih država u početku je blokiralo imenovanje bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, navodeći njegovu ulogu u američkom ratu protiv Iraka. Taj otpor, navodi list, natjerao je Washington da traži šire prihvatljiviju i pouzdaniju alternativu.

U izvještaju objavljenom 10. decembra, novine su opisale Mladenova kao posrednika kojem vjeruju i Izraelci i Palestinci, s dubokim regionalnim vezama i dugogodišnjim iskustvom u “izraelsko-palestinskom sukobu” i na Bliskom istoku u širem smislu. Prikazali su ga kao jednog od najiskusnijih međunarodnih diplomata koji su radili na ovom pitanju.

U izvještaju se navodi da je Mladenov stekao široko poštovanje tokom svog rada u Ujedinjenim nacijama jer je pomogao u sprječavanju ponovljenih eskalacija između izraelske okupacije i Hamasa. Obje strane su ga smatrale kredibilnim i bio je među najaktivnijim izaslanicima UN-a posljednjih godina, stekavši veliko iskustvo u poslijeratnoj obnovi Gaze nakon izraelskog razaranja u ranijem periodu.

Osim bliske koordinacije s Egiptom, Mladenov je poznat i po bliskosti s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su se pridružili Abrahamovom sporazumu 2020. godine. Općenito se smatra jednim od najistaknutijih pristalica arapske normalizacije s izraelskom okupacijom.

Tokom svog mandata kao koordinator UN-a za mir na Bliskom istoku, Mladenov je tvrdio da bi sporazumi o normalizaciji preoblikovali političku dinamiku regije. Više puta je pozivao palestinske i izraelske lidere da iskoriste trenutak i vrate se pregovorima kako bi okončali “dugotrajni sukob”.

Također je pohvalio ulogu UAE u zaustavljanju “izraelske” predložene aneksije dijelova Zapadne obale putem sporazuma o normalizaciji, upozoravajući da bi aneksija predstavljala ozbiljno kršenje međunarodnog prava, zatvorila vrata obnovljenim pregovorima i potkopala sve izglede za održivu palestinsku državu u okviru rješenja o dvije države.

Danas, Mladenov obavlja funkciju generalnog direktora Diplomatske akademije Anwar Gargash u UAE, gdje nadgleda napore za obuku sljedeće generacije emiratskih diplomata i pozicionira akademiju kao regionalno središte za istraživanje i posredovanje u vanjskoj politici.

Nikolay Mladenov je njegovao dugogodišnje i trajne veze unutar “izraelskog” političkog establišmenta, a najznačajniji je bliski odnos s Avigdorom Liebermanom, liderom stranke Yisrael Beiteinu. Njih dvojica se poznaju od 1999. godine, veza koja traje decenijama i nastavila se čak i dok su obojica obavljali visoke vladine funkcije.

Mladenovljeva mreža proteže se daleko izvan Liebermana. Održava odnose s istaknutim izraelskim ličnostima, uključujući predsjednika Isaaca Herzoga i bivšu ministricu vanjskih poslova Tzipi Livni, što naglašava dubinu njegovog pristupa “izraelskoj” političkoj eliti.

Tokom svog mandata u Ujedinjenim nacijama, Mladenov se stalno kretao između okupiranog Jerusalima, Ramale i Gaze, održavajući dijalog s vodećim palestinskim ličnostima. Među njima je bio i pokojni vođa Hamasa Ismail Haniyeh, koji je ubijen u Teheranu tokom najnovije izraelske agresije na Gazu.

Također je izgradio čvrste veze s timom američkog predsjednika Donalda Trumpa, posebno s Jaredom Kushnerom, Trumpovim zetom i višim savjetnikom. Te veze su pomogle da se Mladenov pozicionira kao prirodna alternativa Tonyju Blairu, nakon što su snažni regionalni prigovori poremetili kandidaturu bivšeg britanskog premijera.

Uprkos dubokoj sumnji Izraela prema zvaničnicima UN-a, koji se u Tel Avivu često smatraju instinktivno simpatizerima palestinske stvari, izraelski okupacioni zvaničnici izrazili su jasno zadovoljstvo mogućnošću da Mladenov preuzme ulogu u Gazi. Njegov dosadašnji rad se smatra pragmatičnim i relativno uravnoteženim, što odražava ono što mnogi u Izraelu opisuju kao umjerene instinkte.

Dok je Mladenov više puta kritizirao izraelsko širenje ilegalnih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, on je također dosljedno otvoreno govorio protiv palestinskog oružanog otpora. Taj dvostruki stav mu je donio određenu mjeru prihvatanja u izraelskim političkim krugovima.

Prema Yedioth Ahronothu, Izrael je počeo smatrati Mladenova “poštenim posrednikom”, čak je pristao na njegov nadzor nad donatorskim sredstvima namijenjenim za obnovu Gaze, vjerujući mu da će osigurati da se novac ne preusmjerava na tunele ili vojne operacije.

Novine napominju da je Mladenov kritizirao i Izrael i Hamas, ravnoteža koju mnogi smatraju ključnom za kredibilitet koji je izmicao nekolicini njegovih prethodnika u UN-u.

U brifinzima Vijeću sigurnosti UN-a, Mladenov je više puta osudio prekomjernu upotrebu sile Izraela, uključujući ubijanje palestinske djece i širenje naselja. Istovremeno, osudio je raketnu vatru Hamasa i provokacije na granici, pozivajući međunarodnu zajednicu da nedvosmisleno osudi takve “napade”.

Njegova oštra kritika palestinskih civilnih žrtava ponekad je ljutila izraelske zvaničnike, što dodatno ilustruje vrstu diplomatije koja rijetko u potpunosti zadovoljava bilo koju stranu.

Međutim, među Palestincima se predloženo “Vijeća za mir” i plan upravljanja Gazom putem tehnokratskog odbora široko smatraju novim oblikom stranog tutorstva, onim koji učvršćuje vanjsku kontrolu, marginalizira palestinska politička prava i potkopava dugogodišnje težnje za nezavisnom državom.