Abrahamovi sporazumi potpisani su 2020. godine između Izraela i nekoliko arapskih zemalja — Bahreina, Maroka, Sudana i Ujedinjenih Arapskih Emirata — uz posredovanje administracije Donalda Trumpa. Cilj sporazuma bio je učvrstiti odnose između Izraela i muslimanskih zemalja, ali i stvoriti novu političku osovinu u regiji protiv utjecaja Irana.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump objavio je da se Kazahstan formalno pridružio Abrahamovim sporazumima, nizu sporazuma o normalizaciji odnosa između Izraela i država s muslimanskom većinom koje su prvobitno sklopljene tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.
„Kazahstan je prva država mog drugog mandata koja se pridružila Abrahamovim sporazumima, i to je tek početak. Ovo je veliki korak naprijed u izgradnji mostova širom svijeta“, poručio je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
Dodao je da “sve više država želi pristupiti pokretu mira i prosperiteta kroz Abrahamove sporazume” te najavio da će uskoro biti održana i zvanična ceremonija potpisivanja.
Kasnije u četvrtak, Trump je u Bijeloj kući ugostio predsjednika Kazahstana Kasima-Žomarta Tokajeva, zajedno s liderima još četiri države Srednje Azije, na radnoj večeri posvećenoj jačanju regionalne saradnje.
Abrahamovi sporazumi potpisani su 2020. godine između Izraela i nekoliko arapskih zemalja — Bahreina, Maroka, Sudana i Ujedinjenih Arapskih Emirata — uz posredovanje administracije Donalda Trumpa. Cilj sporazuma bio je učvrstiti odnose između Izraela i muslimanskih zemalja, ali i stvoriti novu političku osovinu u regiji protiv utjecaja Irana.
Ulazak Kazahstana u ove sporazume, međutim, ima više simbolično nego praktično značenje, s obzirom na to da ta centralnoazijska republika već više od tri decenije ima uspostavljene diplomatske odnose s Izraelom. Kazahstan je priznao Izrael još 1992. godine, neposredno nakon raspada Sovjetskog Saveza.
„Ovo daje novi zamah Abrahamovim sporazumima“, izjavio je potpredsjednik SAD-a J.D. Vance, ističući da je „Trump pokazao da inicijativa za mir i dalje ima snagu u drugom mandatu“.
Državni sekretar i savjetnik za nacionalnu sigurnost Marco Rubio dodao je da je Kazahstan pristupanjem sporazumima “ušao u partnerstvo koje donosi posebne ekonomske mogućnosti u saradnji s Izraelom, naročito u oblastima tehnologije i energetike”.
Kazahstan, najveća država Srednje Azije, ima oko 70 posto stanovništva koje se izjašnjava kao muslimansko, dok značajnu manjinu čine pravoslavni hrišćani. Iako je islam dominantna religija, javna uloga religije u Kazahstanu je umjerena, što je u velikoj mjeri naslijeđe sovjetskog perioda.
Zemlja je već dugo poznata po vođenju uravnotežene vanjske politike, održavajući dobre odnose i s Rusijom i s Kinom, ali i sa Zapadom i Izraelom. Upravo zato analitičari procjenjuju da ovaj korak Tokajevljeve vlade neće značajno promijeniti realne odnose na Bliskom istoku, ali bi mogao imati simboličnu težinu u jačanju Trumpovih međunarodnih inicijativa.
Trump već duže vrijeme pokušava proširiti mrežu zemalja uključenih u Abrahamove sporazume. Tokom prvog mandata uspio je uključiti četiri arapske države, dok sada, u drugom, navodno pregovara i sa Saudijskom Arabijom, a čak i sa Sirijom nakon pada režima Bašara al-Asada.
Prema američkim medijima, i saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i novi sirijski predsjednik Ahmed al-Šaraa trebali bi ovog mjeseca posjetiti Bijelu kuću, gdje bi mogla biti donesena odluka o njihovom eventualnom pristupanju sporazumima.
Na pitanje novinara da li će o tome razgovarati s al-Šaraom, Trump je odgovorio neodređeno:
“Sastat ćemo se, mislim da on radi dobar posao. To je teško susjedstvo, ali napravljen je značajan napredak.”
Dok Trump i njegovi saradnici predstavljaju novi sporazum kao korak ka „svjetskom miru i ekonomskoj stabilnosti“, kritičari podsjećaju da su Abrahamovi sporazumi i ranije izazvali kontroverze. Palestinski predstavnici i brojni analitičari tvrde da su ti dogovori zaobišli palestinsko pitanje i time “legitimizirali izraelsku okupaciju”.
Kazahstanovo priključenje moglo bi dodatno učvrstiti vezu između Sjedinjenih Država i muslimanskih zemalja koje traže ekonomske koristi kroz saradnju s Izraelom, uz istovremeno slabljenje tradicionalnog arapskog jedinstva oko Palestine.
Za Trumpa, koji je ovaj potez nazvao “novim poglavljem u globalnoj diplomatiji”, to je i politička pobjeda na domaćem planu, pokazatelj kontinuiteta njegovog vanjskopolitičkog naslijeđa i simbol povratka SAD-a kao ključnog posrednika u mirovnim procesima na Bliskom istoku.
