Iznimna je vrijednost ove knjige u činjenici da se autor, tek nakon što se temeljito znanstveno uputio u istraživanu problematiku, što je vidljivo iz bibliografskoga popisa i izvora, tj. na temelju bogate znanstvene jezikoslovne, ali ponajprije etimološke literature i priručnika, odlučio na znanstveno-popularan oblik, blizak općem čitateljstvu.

Prof. dr. sc. Alen Kalajdžija u svojoj monografiji Na lahkom i mehkom jeziku bosanskom – povratak otpisanog suglasnika h na velika vrata na 161 stranici donosi etimološki priručnik, odnosno etimološki jezični savjetnik s osobitim obzirom na lekseme u kojima je ili sadržan suglasnik h ili bi trebao biti njihovim sastavnim dijelom napisan znanstveno-popularnim stilom kao skup raznolikih, ali metodološki jasno strukturiranih jezikoslovnih eseja čija duljina najčešće ovisi o etimologiji i povijesti pojedine proučavane riječi.

U svojoj knjizi prof. dr. sc. Alen Kalajdžija nakon predgovora donosi poglavlje pod naslovom Status, upotreba i simbolička vrijednost suglasnika h u bosanskom jeziku koje joj je ujedno i teorijski okvir. U njemu se objašnjavaju znanstvene činjenice na temelju domaće i inozemne relevantne literature te se iznose mišljenja, okolnosti i stavovi različitih jezikoslovaca o razlozima gubljenja ili mijenjanja suglasnika h. Međutim, kako god bilo i bez obzira na sve moguće okolnosti koje su diktirale očuvanje suglasnika h, ono je, napominje autor, postalo nezaobilaznom činjenicom „u definiranju specifičnosti bosanske jezičke tradicije“ jer je osigurao bosanskom jeziku „ono što je njegova prepoznatljiva osobina“ (str. 11).

Monografija prof. dr. sc. Alena Kalajdžije sadržava četiri velika poglavlja koja se odnose na jezično podrijetlo promatranih leksema (leksemi slavenskoga podrijetla, leksemi podrijetlom iz europskih jezika, leksemi podrijetlom iz arapskoga, perzijskoga i turskoga jezika te leksemi nejasnoga postanja) te je njima obuhvaćeno 130 pojedinačnih leksičkih pojava i formi koje su raščlanjivane i propitivane u skladu s pomno promišljenim i uspostavljenim načelima znanstvenorelevantnima za njihovo tumačenje. Načela koje je autor uspostavio u svojoj knjizi pridonijela su raščlambi odabranih leksema na svim proučavanim područjima s osobitim obzirom na njihovu rasprostranjenost i uporabu te su polučila veoma zanimljive podatke o etimološkom, povijesnom i standardnojezičnom kontekstu i statusu suglasnika h u bosanskom jeziku suvremenoga doba. Problemi u vezi s uporabom suglasnika h u odabranom korpusu leksema u bosanskom jeziku analizirani su i obrađivani kao pojedinačna pitanja o njihovoj uporabnoj praksi i uzusu, kulturno-identitetskoj prepoznatljivosti, njihovu normativnom, odnosno standardnojezičnom statusu u bosanskom jeziku, etimološkom podrijetlu te pravilnosti njihove uporabe sa zaključnim uputstvima o izboru standardnojezično bolje riječi.

Posebno vrijednima smatram one dijelove knjige u kojima autor veoma precizno i posvećeno predstavlja rezultate analize prikupljene građe nastale iščitavanjem, proučavanjem i sistematizacijom suvremenih i dijakronijski relevantnih jezikoslovnih djela, monografija, priručnika i znanstvenih članaka. Baviti se etimologijom iznimno je naporan i zahtjevan posao te razumijeva temeljito poznavanje povijesti pojedinih jezika i njihovih kontakata s drugim jezicima. Dakle, iznimna je vrijednost ove knjige u činjenici da se autor, tek nakon što se temeljito znanstveno uputio u istraživanu problematiku, što je vidljivo iz bibliografskoga popisa i izvora, tj. na temelju bogate znanstvene jezikoslovne, ali ponajprije etimološke literature i priručnika, odlučio na znanstveno-popularan oblik, blizak općem čitateljstvu. Naime, taj oblik prikaza znanstvenih istraživanja nije nimalo lak jer osim što od autora zahtijeva veliko pozadinsko znanje o temi o kojoj se referira, on nužno mora imati i određeni dar pisanja karakterističan za znanstveno-popularne radove kako bi osnove i rezultate opsežnih znanstvenih, odnosno etimoloških istraživanja približio i učinio razumljivim i, u konačnici, prihvatljivim širem čitateljstvu. Prof. dr. sc. Alen Kalajdžija u svojoj je knjizi tako od jednoga veoma kompleksnoga područja koje se bavi podrijetlom riječi načinio zanimljivost koja katkad, primjerice u naslovima i zaključnim rečenicama, prelazi u anegdotu, kako bi „običnom“ korisniku približio ne samo podrijetlo, identitet i povijest riječi bosanskoga jezika nego i identitet vlastita naroda i kulture.

Monografija prof. dr. sc. Alena Kalajdžije iznimno je važna jer predstavlja vrijedan prinos ne samo etimologiji, povijesti jezika, standardologiji, morfologiji i tvorbi riječi nego i jezikoslovnoj bosnistici te slavistici općenito, a namijenjena je jezikoslovcima, studentima, učiteljima, profesorima te svima onima koji žele otkriti motivaciju, podrijetlo, značenje, rasprostranjenost te način uporabe tematski i autorski odabranih riječi te svim entuzijastima i zaljubljenicima u bosanski jezik i Bosnu i Hercegovinu.

Zaključno, u čitavoj monografiji autor veoma vješto isprepliće sva znanja stečena pomnim iščitavanjem opsežne konzultirane literature, raščlambu i propitivanje obilja relevantnih podataka te istodobno donosi i iznosi vlastite zaključke proizišle iz teorije i uporabe. Knjiga Na lahkom i mehkom jeziku bosanskom – povratak otpisanog suglasnika h na velika vrata prof. dr. sc. Alena Kalajdžije nesumnjivo je važan prinos etimološkim, ali i standardnojezičnim proučavanjima bosanskoga jezika te je ujedno poticajem i temeljem svim sličnim budućim istraživanjima.

Naposljetku, monografiji možemo poželjeti opravdane pohvale, a autoru još inspirativnih naslova.