Ovog vikenda u džematima širom Bosne i Hercegovine počet će nova mektepska godina. Djeca školske dobi ovdje će steći temeljna znanja i usvojiti osnovne islamske vrijednosti. Slobodno i neometano. Ali nije uvijek bilo tako.

Kao da se komunističke vlasti nisu zadovoljile samo oduzimanjem objekata Islamske za jednice udarili su na vjersku nastavu i vjeronauku u školama i mektebima i tu je muslimanima nanesena velika šteta u periodu komunizma. Vremenom su ukinute sve medrese u Bosni i Hercegovini, osim Gazi Husrev-begove, a mektebi potpuno ukinuti početkom 1952. godine.

Iako je bila jedina medresa u Bosni i Hercegovini, Gazi Husrev-begova medresa je morala iseliti iz zgrade Đulagina dvora nasuprot Begove džamije. Ta reprezentativna zgrada za koju je vakuf izdvojio tolika materijalna sredstva ustupljena je Filozofskom fakultetu, a učenici i nastavno osoblje prešli su u staru i trošnu zgradu internata Šeriatske gimnazije kod mosta Drvenije. Godinama je tražen povrat te zgrade ili dodjela objekta Šeriatske sudačke škole u Jahja-pašinoj mahali za potrebe Medrese, ali uzalud. Profesori medrese imali su mizerne plaće, a događalo se da neki honorarni nastavnici ne prime niti jedan dinar tokom cijele školske godine. Odliv učenika zbog uvjetovanja osmorazrednog osnovnog školovanja prije medrese gotovo je ugasio interes za upis u Medresu. U 1953. godini prijavila su se samo dva kandidata za upis u Gazi Husrev-begovu medresu, dok se za Nižu medresu u Prištini nije prijavio nijedan učenik.

Rad Gazi Husrev-begove ženske medrese obustavljen je na osnovu naređenja Narodnog odbora Prvog rejona u Sarajevu 3. januara 1947. godine, s obrazloženjem da nije dostavljeno odobrenje. Zamislite, nekakav Narodni odbor obustavlja rad jednoj ustanovi od krucijalnog značaja za bošnjački narod! Dvije godine kasnije medresa je i formalno zatvorena. Slično se desilo i sa tuzlanskom Nižom okružnom medresom. Zgradu te medrese zauzeo je Treći korpus za potrebe zarazne vojne bolnice, pa je rad medrese otpočeo u mektebu kraj Jalske džamije. Osim što im nije vraćena matična zgrada medrese, u aprilu 1948. godine srušen je mekteb u kojem se odvijala nastava za „potrebe izgradnje široke pruge kroz Tuzlu“. Nastava je nastavljena u jednoj mahalskoj džamiji da bi njen rad bio konačno zabranjen 14. januara 1949. godine. Od 1945. do 1947. godine zatvorene su medrese u: Visokom, Gračanici, Zenici, Zvorniku, Novom Pazaru, Gradačcu i u Pojskama kod Zenice.

Mektebi su u Bosni i Hercegovini ukinuti pedesetih godina prošlog stoljeća, a njihove zgrade razgrabljene za potrebe osnovnih škola, zadružnih domova, skladiša i slično. Organi vlasti u Visokom oduzeli su mektebsku zgradu, u njoj održali nekakav kurs, a potom je dodijelili građevinskom preduzeću „Romanija“. Ovakvih slučajeva bilo je mnogo. Nakon ometanja vjeronauke i stalnih opstrukcija mektebske nastave, kasnije su mektebi i zvanično ukinuti.

Evo kako je Hasan Đikić, predsjednik Pedagoškog društva u Sarajevu, likovao nad ukidanjem mekteba:

“Zato sve naprijed izloženo očito govori da su mektebi kako po sadržini gradiva koje pružaju djeci da ga savladaju tako i po dobu i psihičkom razvitku djece koja treba da ga usvajaju opasni po njihovo društveno i tjelesno zdravlje, da su oni ozbiljna kočnica njihovom normalnom napredovanju i razvitku psihičkih snaga, pa jedino iz tih razloga mi i smatramo da mektebi kao preživjele i štetne ustanove treba da nestanu iz društvenog života muslimana Bosne i Hercegovine.”

Nakon ukidanja mekteba formirana je posebna komisija (u kojoj je bio i vakufski direktor Hamid Kukić) koja će razmotriti stanje i predložiti alternativu. Uz saglasnost Saborskog odbora i Ulema-medžlisa usvojena je načelna odluka da se sve vjerske aktivnosti odvijaju isključivo u džamijama, pa i vjersko poučavanje o islamskom obredoslovlju, drugim riječima neka nedefinirana vjerska pouka. „Treba izbjegavati da vjersko poučavanje ne poprimi obilježje školskog ili mektebskog karaktera“, stoji u jednom uputstvu imamima.

(Iz knjige: Ahmed Mehmedović, Upravljanje vakufima u BiH 1847-2017.”, Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini)