U statistici MUP-a deportacija hrvatskih državljana iz SAD-a izrazito je malo: prema podacima iz 2023. i 2024., radilo se tek o jednoj osobi godišnje, dok su u 2025. zabilježena četiri povrata. Sandro Silajdžić za sada je prvi, ali vjerojatno ne i jedini kojega je u 2026. godini u Hrvatsku deportirao ICE. Sudeći po njegovu slučaju, deportaciji je prethodilo čak osam i pol mjeseci u detenciji, što znači da bi se prave posljedice Trumpove agresivne protuimigracijske politike mogle osjetiti tek ove i iduće godine.
Priča Sandra Silajdžića iz Dervente, kojega je iz SAD-a deportirala zloglasna migracijska služba ICE, nastavlja privlačiti veliku pozornost čitatelja, ali i institucija koje su se ozbiljno angažirale kako bi napravile jasne protokole za buduće situacije ovoga tipa.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova, čiji su službenici prvi koje će eventualni deportirani Hrvati u budućnosti susretati, dostavili su Večernjem podatke o broju za sada zabilježenih slučajeva, kao i proceduru vezanu za registraciju mjesta prebivališta, za one koji u Hrvatskoj nemaju adresu ili rodbinu.
U statistici MUP-a deportacija hrvatskih državljana iz SAD-a izrazito je malo: prema podacima iz 2023. i 2024., radilo se tek o jednoj osobi godišnje, dok su u 2025. zabilježena četiri povrata. Sandro Silajdžić za sada je prvi, ali vjerojatno ne i jedini kojega je u 2026. godini u Hrvatsku deportirao ICE. Sudeći po njegovu slučaju, deportaciji je prethodilo čak osam i pol mjeseci u detenciji, što znači da bi se prave posljedice Trumpove agresivne protuimigracijske politike mogle osjetiti tek ove i iduće godine.
Osobe koje u Hrvatskoj nemaju adresu, kao što je to bilo u Silajdžićevu slučaju, sustav će za sada tretirati kao hrvatske beskućnike, što znači da im područni centar za socijalnu skrb mora omogućiti registraciju na adresi centra, iako tamo neće živjeti. S tom privremenom, administrativnom adresom moći će u MUP-u izvaditi osobnu iskaznicu, što se do sada pokazivalo kao najveći problem jer osobne nema bez mjesta prebivališta. Tako registrirani pojedinci potom će moći pristupiti podršci iz sustava socijalne skrbi na nacionalnom i gradskom nivou te ostvariti radna i druga prava koja im kao državljanima pripadaju. To su do sada postojeći mehanizmi. Ako u procesu prijave i ostvarivanja zakonom zajamčenih prava dođe do bilo kakvih prepreka, deportirani se ljudi, kao i drugi državljani RH, mogu obratiti Uredu pučke pravobraniteljice, kao i uredima pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, osobe s invaliditetom i djecu, ako naiđu na kršenje svojih prava po tim osnovama.
Kako je izvjesno da će im trebati neko vrijeme da se snađu, pronađu posao i trajnu adresu, mnogi su primijetili kako bi se oko njih mogao angažirati i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji pruža brojne usluge ljudima koji se (doduše dobrovoljno) odluče vratiti u Hrvatsku.
“Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske se do sada nije susretao s ovakvim slučajevima. Napominjemo da predmetne situacije nisu u nadležnosti Ureda, s obzirom na to da se naš djelokrug rada odnosi na suradnju sa zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske. Ured je svjestan zahtjeva i složenosti situacije koja uključuje nadležnosti više tijela države uprave Republike Hrvatske i koja postupaju sukladno važećim zakonima i propisanim procedurama. U skladu sa zakonskim odredbama, Ured unutar svoje nadležnosti, aktivno i u koordinaciji sa svim uključenim resornim tijelima sudjeluje pri iznalaženju rješenja ove situacije”, rekli su Večernjem.
Iz njihova odgovora jasno je da pojedini akteri na ovakvim slučajevima još nisu navikli raditi zajedno. Ipak, specifičnosti slučajeva poput Silajdžićeva govore o jasno prepoznatoj potrebi za cjelovitim međusektorskim rješenjem u kojem bi bila angažirana ministarstva vanjskih i unutarnjih poslova, socijale, iseljeništva te relevantni državni i gradski uredi.
