U novoj godini Lav se vraća putovanjima, počevši s Alžirom, rodnim mjestom Svetog Augustina u četvrtom stoljeću, koji je nadahnuo red kojim je Lav ranije upravljao. Putovanje pokazuje da se ne boji staviti vlastito duhovno iskustvo u središte svoje agende. Posjeta će biti i prilika za promicanje suživota s islamom, inicijative koju je Lav spremno naslijedio od Franje

Papa Lav ima neobičan, gotovo zagonetan poluosmijeh zbog kojeg posmatrači često nisu sigurni šta zapravo misli. „Ja ga zovem njegovim ‘Mona Lisa osmijehom’, i ima ga još otkako smo se upoznali 1969. godine, kada smo obojica imali 14 godina“, kaže Mike Greco, koji je s papom, tada Robertom Prevostom, pohađao srednju školu u sjemeništu Svetog Augustina u Michiganu i ostao njegov prijatelj do danas.

„To je osmijeh čovjeka koji sluša, koji je iskren i koji nema potrebu da impresionira druge ili da se nameće“, kaže Greco, danas sedamdesetogodišnjak. „Iza tog osmijeha krije se analitički um diplomiranog matematičara, što ga čini izuzetno sposobnim administratorom, ali ljudi to često ne vide zbog njegove snažne pastoralne prisutnosti. Ove godine Lav je prikupljao informacije kako bi preuzeo ogromnu odgovornost, finansijsko i duhovno blagostanje Crkve.“

Sedam mjeseci nakon izbora u maju, prvi američki papa počeo je uvoditi promjene. Ovog mjeseca imenovao je britanskog biskupa Richarda Motha za novog nadbiskupa Westminstera, naslijedivši kardinala Vincenta Nicholsa koji odlazi u penziju. Još značajnije, imenovao je relativno nepoznatog američkog biskupa Ronalda Hicksa za novog nadbiskupa New Yorka, ključne američke nadbiskupije kojom je ranije upravljao konzervativni pristalica Donalda Trumpa.

Hicks je u potpunosti „Lavov čovjek“. Obojica potječu iz šireg područja Chicaga i godinama su djelovali u Latinskoj Americi, Lav kao misionar u Peruu, a Hicks u Salvadoru, gdje je vodio mrežu sirotišta. Hicks preuzima dužnost od nadbiskupa Timothyja Dolana, koji je molio na Trumpovoj inauguraciji i konzervativnog komentatora Charlieja Kirka, ubijenog u septembru, nazvao „modernim Svetim Pavlom“.

Teolog Massimo Faggioli s Instituta Loyola pri Trinity Collegeu u Dublinu kaže: „Ovo je kraj jedne ere. Dolan je bio lider i simbol većine američkih biskupa koji su se protivili demokratima i liberalnoj kulturi.“

Papa Lav (70) već je jasno pokazao protivljenje Trumpovim racijama protiv ilegalnih migranata, a ovog mjeseca otišao je i korak dalje, upozorivši grupu krajnje desnih evropskih političara da, ako žele koristiti kršćanstvo za jačanje vlastite verzije konzervativne identitetske politike, ne smiju zaboraviti temeljno načelo brige za potrebite.

To, međutim, ne znači da će Lav zatvoriti vrata konzervativcima. Zajedničko protivljenje abortusu, surogat-majčinstvu i istospolnim brakovima pokazuje da klasična politička podjela na ljevicu i desnicu ne može jednostavno biti primijenjena na religiju.

Ipak, konzervativni katolici već izražavaju rezerve prema novom papi, što bi moglo dovesti do živih rasprava na prvom konzistoriju svih 245 kardinala, koji je Lav sazvao za sedmi i osmi januar. Iako se konzistoriji često održavaju povodom proglašenja novih svetaca, ovaj je označen kao „izvanredni“ i ima isključivo radni karakter.

Niko ne očekuje da će Lav na tom skupu nametati odluke. Vatikan je saopćio da se od kardinala očekuje da papi ponude „podršku i savjet“, a ključni cilj bit će „učvršćivanje zajedništva“ između pape i Kardinalskog zbora. Lav je svjestan da su se prije njegovog izbora mnogi kardinali žalili na stil upravljanja pape Franje, koji se oslanjao na uzak krug savjetnika.

Ako uspije izgraditi konsenzus, oni koji ga dobro poznaju kažu da se Lav neće ustručavati donositi odluke potrebne za stabilizaciju Crkve nakon godina finansijskih i seksualnih skandala. „Kada prepozna istinu, on je brani“, kaže otac Alejandro Moral Antón, bivši poglavar Augustinskog reda kojem Lav pripada. „Papa Lav će 2026. učiniti svojom godinom.“

Crkveni historičar Alberto Melloni dodaje: „Kardinali su na konklavi u maju željeli papu koji će biti manje vidljiv od Franje, ali neizbježno je da će uskoro izbiti sukobi u Kuriji i da će im trebati jasno vodstvo.“

Zašto onda čekati početak 2026. da bi se njegov pontifikat u potpunosti zahuktao? Papa je ovu godinu proveo dovršavajući poslove koje je započeo Franjo. Završio je i objavio apostolsku pobudnicu o brizi za siromašne te posjetio Tursku i Liban, putovanja koja je njegov prethodnik odgađao zbog narušenog zdravlja.

Istovremeno, Lav je već uspostavio stil života u Vatikanu radikalno drugačiji od Franjinog. Dok je argentinski papa izbjegavao papsku rezidenciju u Castel Gandolfu i ostajao u Vatikanu, Lav tamo svakog utorka igra tenis sa svojim dugogodišnjim asistentom, ocem Edgardom Ivánom Rimaycunom Ingom. Ranije su zajedno vježbali u teretani blizu Vatikana, a uskoro bi mogli ponovo trenirati, ovaj put u papskom apartmanu, koji je u fazi renoviranja.

U decembarskom intervjuu za National Catholic Reporter, Lavov stariji brat John Prevost otkrio je da papa planira instalirati sprave za vježbanje u velikom apartmanu. Za razliku od Franje, koji je smatrao da je taj prostor previše raskošan i živio u Casa Santa Marta, Lav je prihvatio formalne simbole svoje uloge.

„Ne izlazi ako nije odjeven kao papa, čak ni kada smo samo mi u pitanju“, rekao je njegov brat. „Išli smo na krov, ko bi ga tamo vidio? Ali on je morao biti u bijelom.“

Lav, također, ne planira okružiti se uskim krugom savjetnika, kaže Faggioli. „On želi raditi kroz vatikanske dikasterije.“

Kada je riječ o obrocima, papa je iznenađujuće neformalan. Ponekad, nakon dugog radnog dana, sam sebi napravi sendvič s maslacem od kikirikija ili pojede zdjelu žitarica. Noću, kada ne može spavati, u tri sata ujutro igra online igru Words with Friends, nalik na Scrabble. Prema pisanju italijanske La Repubblice, papa u kasnim satima uči i njemački jezik putem aplikacije Duolingo, uz već tečno znanje španskog i italijanskog.

U novoj godini Lav se vraća putovanjima, počevši s Alžirom, rodnim mjestom Svetog Augustina u četvrtom stoljeću, koji je nadahnuo red kojim je Lav ranije upravljao. Putovanje pokazuje da se ne boji staviti vlastito duhovno iskustvo u središte svoje agende. „Sveti Augustin vodio je Lavov život i za svakog augustinca posjeta Alžiru je izuzetno posebna“, kaže Moral Antón.

Posjeta će biti i prilika za promicanje suživota s islamom, inicijative koju je Lav spremno naslijedio od Franje. „U Annabi, pored katedrale gdje je Augustin bio biskup, postoji samostan s bolnicom u kojoj se nalazi mala džamija kako bi se lokalnim pacijentima omogućila molitva“, navodi Moral Antón.

Nova godina bit će i godina prikupljanja sredstava za Crkvu, iako je Vatikan prošle godine zabilježio suficit od 1,6 miliona eura, nakon deficita od 51,2 miliona godinu ranije. Lav je odlučan da suzbije loše finansijsko upravljanje te je raspustio vatikanski odbor za prikupljanje sredstava osnovan u posljednjim danima Franjinog pontifikata, koji su vodili ljudi s malo iskustva.

U Sjedinjenim Državama već je primjetan „efekt Lava“ među donatorima. Prema Wardu Fitzgeraldu, predsjedniku Papinske fondacije, donacije su porasle za oko 20 posto. „Povjerenje američkih katolika se vratilo“, kaže i monsinjor Roger Landry, direktor Papinskih misijskih društava SAD-a.

Ipak, konzervativni donatori sve češće se pitaju kuda Lav vodi Crkvu, posebno zbog njegovog otvaranja prema homoseksualnim katolicima i kritike Trumpove migrantske politike. Rasprave tek dolaze.

Hoće li Lav ujediniti ili podijeliti Crkvu, ostaje otvoreno pitanje. Njegov prijatelj iz mladosti, Mike Greco, vjeruje da je upravo on čovjek sposoban da liječi podjele: „Uvijek je bio glas razuma. Nije se promijenio. Danas je spreman razgovarati s ljudima različitih stavova i povezati ih.“

IZVOR: New York Times