Sjedinjene Američke Države, uz podršku ključnih regionalnih aktera, uspostavile su novu međunarodnu i lokalnu strukturu upravljanja Pojasom Gaze, poznatu kao „Junta za mir“. Riječ je o složenom mehanizmu nadzora, sigurnosti i obnove, koji bi trebao stabilizirati krhko primirje nakon razorne izraelske ofanzive. No, uloga Turske i Katara, otvoreno pitanje razoružanja Hamasa i izraelsko nezadovoljstvo novim aranžmanom pokazuju da put od primirja do stvarnog mira ostaje duboko neizvjestan

Sjedinjene Američke Države su, u najavi raspoređenoj tokom tri uzastopna dana i djelimično zasjenjenoj neizvjesnošću oko mogućeg udara na Iran, definirale lokalnu i međunarodnu arhitekturu primirja, upravljanja, demilitarizacije i obnove Pojasa Gaze. Riječ je o američki dizajniranoj „pax“ konstrukciji, oblikovanoj uz podršku regionalnih saveznika i potvrđenoj u okviru Ujedinjenih nacija, s ciljem rješavanja izuzetno složene postkonfliktne situacije.

U srijedu je specijalni izaslanik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Steve Witkoff, objavio početak druge faze primirja između Izraela i Hamasa, započetog prije tri mjeseca, kao i formiranje palestinske tehnokratske vlade koja će upravljati razorenim područjem.

Dan kasnije, predsjednik Donald Trump obznanio je stvaranje „Vijeća za mir“, tijela kojim će predsjedavati lično i koje će, između ostalog, nadzirati rad nove uprave u Gazi. U petak je Bijela kuća objavila i imena članova ovog novog entiteta, koji će, kako je navedeno, imati „ključnu ulogu u provedbi 20 tačaka predsjedničkog plana, osiguravajući strateški nadzor, mobilizaciju međunarodnih resursa i mehanizme odgovornosti tokom tranzicije Gaze iz konflikta ka miru i razvoju“.

Izvršno vijeće u osnivanju čine tri ključne figure Trumpove administracije: državni sekretar Marco Rubio, Steve Witkoff i predsjednikov savjetnik i zet Jared Kushner, kao i savjetnik Robert Gabriel. Među ostalim članovima nalaze se bivši britanski premijer i nekadašnji izaslanik Kvarteta za Bliski istok Tony Blair, predsjednik Svjetske banke Ajay Banga te direktor investicione kompanije Apollo Global Management, američki milijarder Marc Rowan. Spisak nije konačan: Trump je uputio pozive predsjednicima Argentine Javieru Mileiju, Turske Recepu Tayyipu Erdoganu i Egipta Abdel Fatah al Sisiju.

Na čelo „Vijeća za mir“ kao izvršni direktor, odnosno „Visoki predstavnik za Gazu“, imenovan je bivši izaslanik Ujedinjenih nacija za Bliski istok Nickolay Mladenov. On će biti ključna veza s palestinskom tehnokratskom vladom, zvanično nazvanom Nacionalni komitet za administraciju Gaze (NCGAG). Mladenov se ove sedmice u Kairu sastao s novom upravom Gaze, na čijem je čelu inženjer i bivši zamjenik ministra u Palestinskoj nacionalnoj upravi Ali Shaath.

„Naša misija je obnova Pojasa Gaze, ne samo u infrastrukturnom, nego i u duhovnom smislu“, poručio je Shaath, ističući potrebu ponovne uspostave osnovnih javnih usluga i „izgradnje produktivne ekonomije sposobne da nezaposlenost zamijeni stvarnim prilikama za sve“.

Tony Blair je, naglasivši da je Trumpov plan „postigao ono što su mnogi smatrali nemogućim, rat je okončan, a taoci su oslobođeni, osim jednog, Rana Gvilija, čije će oslobađanje ostati prioritet“, ocijenio da formiranje tehnokratske vlade „Gazanima daje nadu da je moguć drugačiji budući put, a Izraelcima uvjerenje da mogu imati susjeda koji ne predstavlja sigurnosnu prijetnju“.

U izvršnom komitetu koji pruža podršku Mladenovu i vlastima u Gazi, osim Witkoffa, Kushnera i Blaira, nalaze se i ministar vanjskih poslova Turske Hakan Fidan, katarski diplomata Ali Al Thawadi te šef egipatske obavještajne službe, general Hassan Rashad. Time se dodatno potvrđuje centralna uloga država posrednica u sporazumu koji je okončao masivnu izraelsku ofanzivu pokrenutu nakon napada Hamasa sedmog oktobra.

U strukturi su zastupljeni i Ujedinjeni Arapski Emirati, koje predstavlja ministrica Reem Al-Hasimy. Kao država s bliskim odnosima s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, ali i ključni akter humanitarne pomoći Gazi, Emirati se smatraju potencijalno presudnim faktorom u skupoj obnovi Pojasa.

Sastav izvršnog vijeća izazvao je prvu javnu kritiku izraelskog premijera Benjamina Netanyahua upućenu Trumpovoj administraciji u njenom drugom mandatu. „Ova odluka nije bila koordinirana s Izraelom i proturječi njegovoj politici“, navodi se u saopćenju objavljenom u subotu u Jerusalemu. Dodaje se da je premijer naložio ministru vanjskih poslova da se tim povodom obrati američkom državnom sekretaru.

Iako razlog nezadovoljstva nije izričito naveden, u političkim krugovima se kao ključna tačka sporenja navodi prisustvo Turske i Katara, država koje Izrael smatra bliskima Hamasu. Nekoliko sati ranije, opozicioni lider Yair Lapid kritizirao je njihovu ulogu u „danu poslije“ u Gazi, ističući da Hamas, prema podacima izraelske vojske, i dalje raspolaže s oko 30.000 boraca, što je ocijenio „potpunim diplomatskim neuspjehom Netanyahuove vlade“.

Arhitekturu nove Gaze upotpunjuje Međunarodne snage za stabilizaciju (ISF), pod komandom američkog general-majora Jasper Jeffers. Njihov mandat, prema navodima Bijele kuće, podrazumijeva osiguravanje „sigurne isporuke humanitarne pomoći i materijala za obnovu“. Ključno pitanje više nije hoće li se ISF baviti prikupljanjem oružja Hamasa, nego koje će države biti spremne poslati svoje vojnike u izrazito nestabilno okruženje Gaze, i to uz saglasnost Izraela.

Tako, pod različitim nazivima, nastaju tri nova tijela, jedno lokalno i dva međunarodna, s ciljem stabilizacije krhkog primirja i upravljanja svakodnevnim životom za oko dva miliona stanovnika Pojasa Gaze, koji je nakon izraelske ofanzive bez presedana ostao s više ruševina nego funkcionalnih objekata.

Pitanje razoružanja Hamasa i dalje lebdi nad cijelom strukturom. Trump i Witkoff su jasno poručili da Hamas mora predati kontrolu nad teritorijom koji drži (47 posto) i položiti oružje. Dok je islamistički pokret spreman na prvo, drugo kategorički odbija. U tom slučaju, Izrael neće povući svoje snage s 53 posto teritorije pod njegovom kontrolom, već će, kako se spekuliše, sačekati oko dva mjeseca kako bi procijenio djelovanje nove uprave u Gazi. Ukoliko do razoružanja ne dođe, i uz odobrenje Trumpa, Izrael bi mogao obnoviti vojnu operaciju, ovaj put bez opterećenja pitanjem talaca, koje je obilježilo početak rata.

Od više od 250 živih i mrtvih talaca nakon napada sedmog oktobra, ostalo je još da se preda tijelo Ran Gvili. Izrael tvrdi da je Hamas prekršio sporazum jer tijelo nije vraćeno u prvoj fazi razmjene talaca za palestinske zatvorenike, dok Hamas navodi da pokušava locirati posmrtne ostatke, koji su bili pod kontrolom Islamskog džihada.

Hamas, s druge strane, tvrdi da je od početka primirja u izraelskoj vatri poginulo više od 400 Palestinaca. Izrael odgovara da su napadi bili reakcija na oružane incidente ili pokušaje napada na njegove snage.

U međuvremenu, Netanyahu je u posljednjim danima dvaput razgovarao s Trumpom, ali prvenstveno o Iranu, dok izraelska vojska održava povišeni stepen pripravnosti i jača protivzračne i raketne odbrambene sisteme, u očekivanju mogućeg iranskog odgovora na američku intervenciju.

IZVOR: El Mundo